Adaptogeni, nootropici i modulatori imuniteta – tradicionalne medicine u modernoj znanosti suplementacije

Nakon što smo u jednoj od proteklih kolumni detaljno obradili temu tzv. „osnovne“ suplementacije, one koja ispunjava temeljne nedostatke u prehrani pojedinca i generalno modernoj prehrani, tema današnje kolumne bit će drugačiji, specifični dodaci prehrani koji poboljšavaju određene aspekte funkcije ljudskog organizma.

Sadržaj:

• Što su adaptogeni?
• Adaptogene biljke
• Nootropici - što su i mogu li promijeniti funkcioniranje mozga? 
• Biljni nootropici
• Modulatori imuniteta
• Biljke kao modulatori imuniteta 
• Zaključci

Postoje tri grupe znanstveno dokazanih dodataka prehrani koji:

• učinkovito pomažu tijelu u „borbi“ sa stresom i toleranciji simptoma i posljedica stresa – adaptogeni,
• učinkovito poboljšavaju mentalne i kognitivne funkcije – nootropici
• dokazano optimiraju funkciju i zdravlje imunosnog sustava – modulatori imuniteta.

Idemo vidjeti što nam znanost i znanstvene studije govore o ovim vrlo interesantnim spojevima, mahom biljnog podrijetla. Treba naglasiti odmah na početku kako granice između ovih skupina suplemenata nisu čvrste i fiksne, neki su spojevi istovremeno i adaptogeni i nootropici ili čak na primjer prezentiraju vidljive učinke u sve tri spomenute funkcije!

Adaptogeni - što su i kako nam mogu pomoći? 

Definicija adaptogena glasi: „netoksična tvar, a često biljni ekstrakt/tvar, čije se djelovanje održava prema povećanju sposobnosti tijela da se odupre štetnim učincima stresa i promovira ili obnovi normalno fiziološko funkcioniranje organizma nakon izlaganja povećanim količinama stresa.“

Adaptogeni su u svojim početcima bili definirani kao tvari koje pojačavaju "stanje nespecifične rezistencije (otpornosti)" na stres, fiziološkom stanju koje je povezano s različitim poremećajima neuroendokrino-imunosnog sustava.

Studije na životinjama i izoliranim neuronskim stanicama otkrile su da adaptogeni pokazuju neuro-protektivnu, anksiolitičku, nootropnu i CNS (središnji živčani sustav) stimulirajuću aktivnost.

Pored navedenog, brojna klinička ispitivanja pokazuju da adaptogeni učinkovito djeluju i protiv osjećaja umora, povećavajući mentalnu radnu sposobnost s u pozadini prisutnim stresom i umorom, a pogotovo u toleranciji na mentalnu iscrpljenost i uz rezultirajuću poboljšanu pažnju.

Adoptogeni - moćna pomoć iz prirode protiv stresa

Ideja da tableta/dodatak prehrani može poboljšati mentalne i tjelesne performanse kod zdravih ljudi stvorena je tijekom Drugog svjetskog rata, preko različitih stimulansa koji su se davali pilotima i članovima podmorničkih posada. Primjerice, prve studije o stimulirajućim učincima Schisandre chinensis objavljene su u vojnim časopisima bivšeg Sovjetskog Saveza, upravo za vrijeme WWII.

Neki od do sada znanstveno najopsežnije proučavanih adaptogena jesu:

• Rhodiola rosea,
• Schisandra chinensis 
• Eleutherococcus senticosus (sibirski ginseng).

Novija farmakološka ispitivanja adaptogena nam donose obrazloženje njihovih učinaka na molekularnoj/staničnoj razini. Pokazano je kako je blagotvoran učinak adaptogena na zaštitu od stresa povezan s regulacijom homeostaze (ravnoteže) putem nekoliko mehanizama djelovanja koji su povezani s funkcijom osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA) te regulacijom ključnih medijatora reakcije na stresne okolnosti, poput nekih enzima, hormona kortizola te metabolizma dušičnog oksida (NO).

Ukratko, adaptogeni se mogu smatrati novom farmakološkom kategorijom „lijekova“ protiv umora i stresa koji:

• izazvaju povećanu pažnju i izdržljivost u situacijama smanjenih performansi uzrokovanih umorom i/ili osjećajem slabosti.
• smanjuju oštećenja u organizmu izazvana stresom i stresom uzrokovane poremećaje vidljive na funkciji neuro-endokrinih i imunosnih sustava.

Sugerirano je da adaptogeni nemaju samo specifične terapeutske učinke kod nekih poremećaja uzrokovanih stresom i povezanim sa stresom, već kako će imati utjecaja i na kvalitetu života pacijenata/konzumenata kada se uvode kao pomoćna sredstva u standardnu terapiju protiv mnogih kroničnih bolesti i patoloških stanja (npr. oporavak nakon operativnog zahvata, zatajenja rada srca, kronične opstruktivne plućne bolesti, KOPB).

Iz navedenih benefita, izgledno je kako se adaptogeni mogu potencijalno koristiti i u tzv. „starosnim“ poremećajima, poput neuro-degenerativnih i krvožilnih bolesti. Stoga će starije osobe možda moći dulje održati svoj zdravstveni status na normalnoj razini, poboljšati kvalitetu života i time svoju zdravovječnost i dugovječnost. Detalje iza s dugovječnosti povezanim procesima poput autofagije možete pronaći u našoj prethodnoj kolumni. 

Znanstveno najopsežnije proučavane adaptogene biljke

1. Rhodiola - protiv umora i stresa

Rhodiola (Rhodiola rosea, iz obitelji L. Crassulaceae), ili ružičasti žednjak, jednogodišnja je biljka žutih cvjetova koja raste primarno u suhim planinskim područjima, a rasprostranjena je od Kanade, preko sibirske tundre, Europe, do Azije i Kine. U tim se zemljama tradicionalno koristi kao sredstvo protiv umora i adaptogeni spoj. Glavni kemijski spojevi za koje se smatra da su odgovorni za spomenute učinke su rosavin i salidrozid. Raste i kod nas u Hrvatskoj na Velebitu, ali je iznimno rijetka i zakonom zaštićena.

Suplementacija Rhodiolom obično se odnosi ili na ekstrakt SHR-5, ili na ekvivalentni ekstrakt, koji sadrži barem 3% rosavina i 1% salidrozida. Izvješteno je u znanstvenim radovima kako je upotreba rhodiole kao dnevne preventive protiv umora učinkovita već u dozama od samo 50 mg. Primijećeno je u znanstvenim istraživanjima da se za akutnu upotrebu rhodiole protiv osjećaja umora i za antistres efekte preporuča raspon doze 288-680 mg. Preporuča se ne prekoračiti spomenutu dozu od 680 mg, iz razloga što veće doze u pravilu mogu biti neučinkovite.

2. Schisandra - moćan biljni adaptogen

Schisandra (Schisandra chinensis, iz obitelji Schisandraceae) je listopadna drvenasta penjačica koja može narasti do 8 metara i donosi cvjetove (žućkasto-bijele do ružičaste) i male plodove veličine 5-8 mm tamnocrvene boje. Bobice Schisandre tradicionalno se koriste kao pojačivači performansi i kao adaptogen. Postoji mnogo ljudskih dokaza starih nekoliko desetljeća u Rusiji (kojima se na žalost ne može pristupiti) te ograničeni moderni „zapadnjački“ dokazi. Čini se da konzumacija ove biljne specije također smanjuje anksioznost i razine hormona stresa kortizola.

Na žalost, klinička ispitivanja provedena na Zapadu nedostaju ili su zbunjujućih rezultata, pa se optimalne doze iz njih ne mogu učinkovito ekstrapolirati. Najbolji odabir u ovom trenutku može biti oslanjanje na tradicionalne metode pripreme, poput otapanja ekstrakta suhog ploda u etanolu ili vodi. Zbog sigurnosti, stručnjaci danas preporučaju opciju konzumacije voćnog ekstrakta (koji se obično i nalazi u suplementima) po 1-3g dnevno, uz obroke.

3. Sibirski ginseng - za izdržljivost i imunitet

Sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus, ponekad nazivan Ciwujia) je adaptogen koji se tradicionalno koristi u azijskim zemljama (Kina, Japan, Koreja i istočna Rusija), iako je njegova popularnost i rasprostranjenost manja od azijskog ginsenga (Panax Ginseng).

Benefiti ginsenga prema tradicionalnoj kineskoj medicini su "oživljavanje qi-ja i jačanje slezene, toniziranje bubrega za ublažavanje mentalnog naprezanja", dok se upotreba u Sibiru (odakle izgleda da biljka originalno potječe) i Rusiji obično povezuje s promicanjem fizičke izdržljivosti, poboljšanog nespecifičnog imuniteta te dugovječnosti.

Panax ginseng obično se uzima u dozama od 200 do 400 mg dnevno za „prevenciju“, iako neke studije o uključivanju Panax ginsenga u multikomponentne pripravke sugeriraju da doze već od samo 40 mg mogu pružiti određene benefite. Iz istraživanja, čini se da doza od 400 mg daje najveću kognitivnu korist. Te se doze odnose na „standardni ekstrakt ginsenga“ koji sadrži 2-3% ukupnih ginenozida i primjenjuje se u pravilu jednom dnevno.

Nootropici - što su i mogu li promijeniti funkcioniranje mozga? 

Definicija nootropika glasi: “tvar koja poboljšava funkciju i zdravlje mozga, spoznaju (kogniciju) i pamćenje te olakšava učenje.” Postoji mnogo sintetskih nootropika, jedan od poznatijih u posljednje vrijeme jest Modafinil, a neki su i na popisu zabranjenih supstanci. Ipak, u ovom ćemo se tekstu držati prirodnih tvari. Ovi spojevi/dodaci prehrani mogu promijeniti funkcioniranje mozga kao i utjecati na sposobnost razmišljanja. To mogu prezentirati svojim utjecajem na:

• neuro-transmisiju (signalizacija između neurona),
• bio-energetiku (korištenje energije u mozgu) ili
• zaštitu neurona od oštećenja i disfunkcije.

Dakle, nootropici mogu utjecati na kognitivne funkcije poput pamćenja, budnosti, pažnje... Izravni učinci uključuju faktore poput sudjelovanja u neuro-transmisiji i sudjelovanja u metabolizmu energije ili indirektnog utjecaja na spomenute procese.

Neizravni učinci uključuju faktore poput promjene razine hormona koji utječu na zdravlje i funkciju mozga, zaštitu mozga od oštećenja i disfunkcije te ublažavanje poremećaja koji mogu utjecati na mentalna stanja/bolesti poput depresije, anksioznosti i nesanice.

Danas nekoliko milijuna ljudi pati od Alzheimerove bolesti i drugih vrsta demencije. Etiologija ovih bolesti nije još uvijek dobro poznata i definirana. Primijećene su različite razine neurotransmitera, razina acetil-kolina u mozgu je smanjena, a patološke promjene utječu na moždano tkivo.

Lijekovi poput kognitiva i neuroprotektiva u pravilu se koriste za liječenje i tretman ovih bolesti. Neki od ovih lijekova, kako to često biva, imaju ozbiljne nuspojave i neželjene učinke. Nootropici u formi biljnih pripravaka proizvode manje neželjenih učinaka, a pritom nerijetko imaju jednaku učinkovitost kao klasična farmakološka terapija. Ponekad je korisno ove pripravke koristiti kao nadopunu klasičnoj terapiji lijekovima.

Posljednjih godina često se zbog svojih nootropnih efekata u ovom kontekstu spominju i koriste neke prirodne tvari i standardizirani biljni ekstrakti poput:

• Ginkgo biloba L.
• Centella asiatica L. (Go Tu Kola)
• Bacopa monnieri (vodeni izop)
• Evolvulus alsinoides L. (jutarnja slava)
• Ashwagandha

Ovdje lista ne staje, nootropne učinke pružaju i:  

• Ekstrakt i plod borovnice
• Panax ginseng (Eleutherococcus senticosus)
• Rhodiola Rosea
• Ekstrakt kakaa i tamna čokolada iznad 70-80% kakaa
• Nigella sativa (crni kim)
• DHA omega-3 masna kiselina (riblje ili algino ulje)
• Lions mane (Yamabushitake)

Idemo detaljnije proučiti par potencijalno jako zanimljivih biljnih nootropika.

Biljni nootropici i njihova primjena 

1. Ginko biloba 

Ginkgo biloba (iz obitelji Ginkgoaceae) jest ljekovita biljka iz tradicionalne kineske medicine koja se obično naziva 'Maidenhair tree', a naziv roda potječe od njemačkog naziva za ovu biljku (Ginkobaum). Stablo ginkga se također obično naziva 'živim fosilom', budući da su ostali članovi ove obitelji, za koju se smatra da je postojala čak prije 190 milijuna godina, s vremenom izumrli.

Ginkgo biloba može se koristiti za kognitivno poboljšanje i/ili za ublažavanje kognitivnog pada, posebice u starijoj populaciji. Za kognitivno poboljšanje standardna doza jest 120-240 mg. Generalno, kako bi se ublažio pad kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba, preporuča se konzumacija u rasponu 40-120mg, kroz tri doziranja u danu, uz obroke.

2. Centella asiatica

Centella asiatica (iz obitelji Apiaceae, također poznata kao Umbellifere) jest biljka iz Ayurvede koja se također naziva Go tu kola (iz tradicionalne kineske medicine). Ostali nazivi su indijski pennywort, Jal Brahmi i Mandookaparni te japanski izraz 'Tsubokusa’.

Ova se biljka kroz narodnu predaju tradicionalno koristi za proširene vene, čireve, lupus, ekceme te opću dugovječnost i mentalnu funkciju. Jedna od njezinih popularnijih upotreba jest za lokalnu primjenu za zdravlje kože (cijeljenje rana, ožiljaka i opeklina). Često se koristi u kombinaciji uz Bacopu monnieri u svrhu kognitivnog poboljšanja.

Iako trenutno ne postoje ljudske studije sa zamjetnim rezultatima na kognitivnom poboljšanju, studije na štakorima zabilježile su uspjeh s 200-300 mg/kg biljnog ekstrakta. Navedeno sugerira dozu za čovjeka od 32-48 mg/kg i to oprilike:

• 2.100-3.300 mg za osobu od 70 kg
• 2.900-4.400 mg za osobu od 90 kg
• 3.600-5.500 mg za osobe od 110+ kg

Dostupne studije na ljudima sa dozom od 500 mg Go Tu Kole dva puta dnevno pokazale su učinke na smanjenje tjeskobe, a čini se i kako 750 mg 5%-tnog ekstrakta poboljšava raspoloženje.

3. Bacopa monnieri

Bacopa monnieri (iz obitelji Scrophulariaceae) jest biljka puzavica koja se koristi u Ayurvedi za “neurološko pomlađivanje” te pruža pozitivne implikacije za poboljšanje pamćenja i smanjenje anksioznosti. Jedna je od poznatijih biljaka u ovoj grupaciji uz Ashwagandhu, a često se naziva Brahmi, iako se može ponegdje u drevnoj literature pronaći i izraz Jalabrahmi.  Izraz Brahmi također može odnositi na kombinaciju Bacope monnieri i Go Tu Kole.

Glavne tradicionalne upotrebe Bacopa monnieri su za smanjenje anksioznosti, depresiju, poboljšano učenje i 'razne neuro-farmakološke poremećaje', dok se također kroz povijest koristila za protuupalno, laksativno djelovanje, kašalj, nakon trovanja...

Standardna doza za Bacopa monnieri prah je 300 mg dnevno, pod pretpostavkom da ukupni sadržaj bakozida (aktivni spoj) iznosi barem 55% masenog udjela ekstrakta. Bacopa monnieri također se može suplementirati u obliku praha lista. Da bi se postiglo idealno 10-20% sadržaja bakozida, potrebna je doza od 750-1.500 mg lista. Povijesno gledano, Bacopa monnieri konzumira se uglavnom s ghee maslacem. Budući da je Bacopa monnieri topiv u mastima i zahtijeva apsorpciju putem lipoidnog prijenosnika, treba ga konzumirati uz obroke koji sadrže prehrambene masnoće.

4. Evolvulus alsinoides

Evolvulus alsinoides (iz obitelji Convolvulaceae) je biljka iz Ayurvede s dokumentiranom upotrebom za liječenje groznice, kašlja i prehlade, kao i za spolne bolesti, astmu i bronhitis te demenciju.

Za ovu biljku se tradicionalno navodi da ima i nootropni i psihotropni učinak, te kako lokalna primjena potiče rast kose?! U današnje vrijeme se obično koristi za promicanje vitalnosti i pamćenja slično kao i Ashwagandha i Bacopa monnieri. Evolvulus alsinoides je jedna od četiri biljke koje se nazivaju Shankhapushpi te se tradicionalno koriste u Ayurvedi za nootropne i psihotropne učinke.

Nemamo dovoljno dokaza na ljudima za definitivnu preporuku idealne doze, ali procijenjena djelotvorna doza u ispitivanjima na laboratorijskim glodavcima (200 mg/kg) korelira s približno 32 mg/kg etanolskog ekstrakta kod ljudi, pa prema tome preporuke glase:

• 2.200 mg za 70 kg osobu
• 2.900 mg za 90 kg osobu
• 3.600 mg za 110 kg osobu

5. Withania somnifera

Withania somnifera (iz obitelji Solanaceae) je vrlo cijenjena ljekovita biljka u Ayurvedi, najpopularnija i najpoznatija pod nazivom Ashwagandha, iako postoje i drugi nazivi poput Kralja Ayurvede.  Ova biljka se u modernim terminima smatra i adaptogenom, a također je spominjana da benefiti konzumacije povećavaju snagu te da djeluje kao afrodizijak.

Osim spomenutih upotreba, tradicionalno se koristi kao analgetik, antispazmodik i imunostimulans, a koristi se i za liječenje i tretman upala, stresa, umora, dijabetesa i kardiovaskularnih komplikacija. Benefiti ashwaganhe kao adaptogena naglašeni su za osobe koje pate od nesanice povezane sa stresom, zatim slabosti te mentalne iscrpljenosti.

Preporučena doza iznosi dnevno 300–500 mg ekstrakta korijena uz obrok. Potrebno je više znanstvenih istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li veće doze donijeti veće koristi. Pokazalo se da niže doze (50-100 mg) pomažu u nekim slučajevima, kao što je smanjenje imuno-supresije izazvane stresom i pojačavanje učinka drugih anksiolitičkih sredstava.

Modulatori imuniteta

Imunitet se odnosi na urođenu sposobnost tijela da se bori protiv bolesti. Imunosni sustav to čini boreći se protiv raznih patogena. U toj borbi postoje dvije glavne razine imuniteta.

Prva razina naziva se urođeni imunosni sustav, pruža brzu prvu liniju obrane i djeluje protiv širokog spektra patogena. Urođeni imunosni sustav djelomično se sastoji od fizičkih barijera poput kože, nespecifične kemijske obrane poput raznih enzima (koji se nalaze u raznim izlučevinama poput suza i sline, a koji razgrađuju bakterijske stanične stijenke) i normalne, zdrave i iznimno poželjne flore - nepatogenih bakterija koje čine naš mikrobiom, a koje se za prostor i resurse neprestano natječu s patogenim bakterijama.

Druga glavna razina funkcije našeg imuniteta naziva se adaptivni imunološki sustav. Ova razina zahtijeva određeno vrijeme prije nego što odgovori na patogenu invaziju. Kad se jednom mobilizira, izaziva doživotni odgovor specifičan za određeni patogen, za razliku od urođenog imunosnog sustava, čiji je odgovor nespecifičan.

Ta razina imunosnog sustava također je sposobna pamtiti specifični patogen, tako da može postići brži i učinkovitiji odgovor na patogen s kojim se ranije susreo. To je i osnova djelovanja cjepiva. Adaptivni imunosni sustav sastoji se od dvije glavne vrste stanica: T-stanice (nazvane tako iz razloga što su pronađene u timusu (prsna žlijezda), u kojem sazrijevaju) i B-stanice (nazvane po koštanoj srži, gdje su inicijalno proizvedene). Obje vrste stanica specifične su za određeni antigen i aktiviraju se kada prepoznaju patogen.

Imunosni sustav i njegovu funkciju poboljšavamo i moduliramo prvenstveno zdravim životnim navikama, redovnom tjelesnom aktivnosti, dobrom prehranom, redovnim i kvalitetnim snom te kontrolom razina stresa.

Kao dodatna pomoć mogu nam poslužiti i određene biljne vrste koje imaju znanstveno dokazani utjecaj u ovom aspektu. Biljni modulatori ekspresije stanica imunosnog sustava su:

• Astragalus membranaceus
• Nigella sativa (crni kim)
• Ganoderma lucidum (Reishi gljiva)
• Eleutherococcus senticosus (sibirski ginseng)
• Ashwagandha

Ginseng i Ashwagandhu smo analizirali u poglavljima o adaptogenima i nootropicima, idemo vidjeti ulogu i funkciju preostalih spomenutih biljnih specija.

Biljke kao prirodni modulatori imuniteta

1. Astragalus membranaceus

Astragalus membranaceus (iz obitelji Fabaceae), ljekovita je biljka koja se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Naziva se i kozlinac, i predstavlja veliki rod mahunarki rasprostranjen po cijelom svijetu, osim Australije, gdje su pak neke vrste uvezene.

Koristeći tradicionalnu terminologiju (tradicionalna kineska medicina), Astragalus membranaceus se tradicionalno koristio za poremećaje rada slezene, proljev, umor i nedostatak apetita. Kad govorimo o imunitetu, prema znanstvenim se istraživanjima čini kako aktivira T-stanice do većeg stupnja od do nedavno za imunitet „referentne“ biljke Ehinacee!

Astragalus membranaceus se često u suplementima može naći u formi ekstrakta korijena. Zbog potencijalnih razlika u kvaliteti/učinkovitosti postupka ekstrakcije kod različitih komercijalnih proizvođača, treba se pridržavati preporuka na deklaraciji proizvoda. Glavni bioaktivni spoj jest astragalozid IV. Standardna doza za astragalozid IV je 5-10 mg dnevno.

2. Ganoderma lucidum (Reishi gljiva)

Ganoderma lucidum, općenito poznatija kao gljiva Lingzi ili Reishi, često se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. Reishi ima antioksidativno djelovanje, terapeutski učinak na inzulinsku rezistenciju i može pomoći u liječenju raznih stanja povezanih s metaboličkim sindromom.

Dobro je poznata po svojim učincima protiv razvoja/napredovanja karcinoma. Beta glukani i ostali spojevi u njenom sastavu u stanju su aktivirati prirodne stanice ubojice (NK imunosne stanice), povećavajući njihovu aktivnost i sposobnost tijela da se bori protiv tumora. Također, znanstveno dokazano smanjuje šanse za nastanak metastaza.

Ganoderma lucidum ima različite mehanizme djelovanja, ali svi su usmjereni na moderiranje imunosnog sustava. Može smanjiti aktivnost imunološkog sustava kada je sustav pretjerano stimuliran i ojačati ga kada je on oslabljen. Općenito, Ganoderma lucidum povećava količinu aktivnih stanica imunološkog sustava.

Standardna doza Ganoderme lucidum ovisi o obliku u kojem se nalazi u dodatku prehrani. Standardna doza osnovnog ekstrakta koja je istražena iznosi 1,44g - 5,4g. Najpopularnija doza je 5,4 g, uzeta kroz dan u tri doze od po 1800 mg. Osnovni ekstrakt je u zapravo dehidrirani prah gljive, što ga čini oko 10 puta snažnijim od stvarne gljive. To znači da cca 5 g ekstrakta približno djeluje usporedno sa 50 g cijele gljive.

3. Nigella sativa (crni kim)

Nigella sativa (iz obitelji Ranunculaceae) jest biljka koja se obično naziva crni kim. Kroz povijest je postala prilično cijenjena ljekovita biljka, a neki je religijski običaji nazivaju 'lijekom za sve bolesti osim smrti’ ili „blagoslovljeno sjeme".

Sjemenke ove biljke su njena glavna ljekovita komponenta, iako ulje sjemenki prešano iz sjemenki (ulje crnog kima ili ulje crnog sjemena) također sadrži iste bioaktivne tvari. Medicinska uporaba ovih sjemenki uglavnom je usmjerena na tretman alergija, proljeva i bolova u trbuhu, astmu i kašalj, glavobolju, bubrežne kamence, infekcije, hipertenziju i dermatološke probleme.

Suplementacija crnim kimom obično koristi osnovni ekstrakt sjemena (usitnjeni prah sjemena bez daljnje obrade ili koncentriranja) ili ulje sjemenki, a nijedno ne zahtijeva velik stupanj prerade, iz razloga što je doza aktivne tvari u suplementu bliska stanju sirovog proizvoda.

Iako 1 gram sjemenki ima tendenciju kroz istraživanja primijećenog slabijeg učinka u odnosu na 2-3 grama, nema dovoljno dokaza koji bi sugerirali koja je od te dvije doze "bolja", pa se stoga preporuča bilo koja vrijednost unutar tog raspona.

Kako sjemenke sadrže u svom sastavu ¼ do 1/3 od masnih kiselina (tj. ulja sjemenki), tada bi količina ulja crnog kima bila 3-4 puta niža od gore spomenutog raspona, dajući preporučeni raspon za konzumaciju od 250-1000 mg dnevno.

Zaključci

Kad ljudski potencijali, znanja i iskustva dođu do “zida”, često u prirodi oko nas imamo kvalitetno rješenje za mnoge probleme, samo trebamo znati tražiti! Bilo inspiraciju, bilo konkretne materijale/proizvode.

U ovom tekstu spomenute biljne vrste pružaju nezanemarivu, znanstveno potvrđenu podršku u kontroli učinaka stresa na naš organizam (adaptogeni), poboljšanja kognitivnih funkcija (nootropici) i/ili optimizacije imunosnog sustava.

Nikako se ne treba osloniti na suplemente kao “quick fix”, rješenje za sve životne probleme, zamjenu za lošu prehranu i općenito “hvatanje krivina”, ali ako smo posložili temelje zdravog života, prehrane i tjelovježbe, određeni znanstveno dokazani dodaci prehrani definitivno mogu poslužiti za dodatnu optimizaciju naše kvalitete života.

Nijedni suplementi, pa tako ni ovi vrlo interesantni, nisu zamjena za dobru prehranu i zdravi životni stil, nikad nisu bili niti će to ikada postati! Ukoliko se prepoznajete u nekom od navedenih simptoma, uz modifikacije prehrane i primjenu tjelovježbe, ovi dodaci prehrani vam mogu biti od značajne pomoći.

Prijavite se naš besplatan Newsletter i prvi saznajte sve novosti iz zdravog života uz Tvornicu Zdrave Hrane! Prijavom na newsletter ostvarite 10% popusta na prvu narudžbu. 

Zanimat će vas i...

• Vitamin B12 - zašto je važan i kako ga najbrže nadoknaditi?
• Kako je autofagija povezana sa starenjem i dugovječnošću?
• Vitamin D (vitamin sunca) - kako, kada i zašto ga uzimati?
• Proteini u prahu i proteinski napitci: Detaljan vodič za početnike
• Spirulina - pitanja i odgovori o ljekovitoj algi iz morskih dubina