Što je CBD (kanabidiol) i koje su prednosti i nedostatci njegove konzumacije?

Oko malo se kojeg proizvoda u prehrani/suplementaciji u posljednjih nekoliko godina “diže prašina” kao što je to slučaj sa CBD uljima i ostalim pripravcima koji sadrže CBD.

Mnogi će ljudi (anegdotalno) s velikom sigurnošću posvjedočiti da zbilja bolje spavaju, bolje se oporavljaju i osjećaju poboljšanja u različitim zdravstvenim parametrima nakon upotrebe proizvoda koji sadrži CBD, ali da li je taj fenomen učinkovitosti konzumacije kanabidiola i znanstveno dokazan? Idemo vidjeti što nam govore najnovija znanstvena istraživanja.

Sadržaj:

• Što je CBD?
• Koje su glavne prednosti konzumacije CBD-a?
• Kako CBD djeluje?
• Preporuke o doziranju
• Nedostatci korištenja CBD-a
• Znanstvena istraživanja
• Mentalno zdravlje i CBD
• Možemo li na bol utjecati prehranom?
• Zaključci

Što je CBD i za što se koristi?

CBD (kanabidiol) je drugi najzastupljeniji kanabinoid u biljci zvanoj kanabis (lat. Cannabis, konoplja), nakon neusporedivo poznatijeg THC-a (tetra-hidro-kanabinola). Kanabidiol je fitokanabinoid otkriven 1940. godine i jedan je od čak 113 identificiranih kanabinoida u biljci kanabisa te čini do 40% ekstrakta ove biljke.

Za razliku od THC-a, CBD ne izaziva osjećaj “high-a” i obično se koristi u medicinske svrhe. Literaturno, četiri najčešće ciljana zdravstvena i medicinska stanja potencijalno indicirana za uporabu CBD-a su bol, anksioznost, depresija i poremećaji spavanja.

Ipak, iako se u mnogim oglasima i promo materijalima za CBD obećava njegova efikasnost kao “lijeka” za epilepsiju, anksioznost, depresiju, bol, upalu i karcinome, činjenica je kako je i u 2023. dostupan još uvijek izrazito mali broj znanstvenih ispitivanja na ljudima.

Kanabidiol (CBD) se dakle najčešće koristi za tretman bolova i poboljšanje mentalnog zdravlja. U znanstvenim bazama podataka mogu se prvenstveno naći informacije o poveznici upotrebe CBD-a za tretman stanja i bolesti poput epilepsije i anksioznosti.

U ovotjednoj kolumni ćemo se pozabaviti i fenomenom boli te temom mentalnog zdravlja, a što je prema literaturi od najvećeg interesa povezanog sa konzumacijom CBD-a! Naravno, nećemo ulaziti u medicinski aspekt navedenih stanja, već isključivo obraditi što se (ne) može i smije očekivati od hrane i dodataka prehrani u kontekstu uspješnog tretmana i ostvarivanja benefita konzumacije određenog pripravka.

Koje su glavne prednosti konzumacije CBD-a?

Analizom dostupnih istraživanja, do 2019. klinička istraživanja CBD-a uključivala su u pravilu studije povezane s učincima na anksioznost, kogniciju, poremećaje kretanja i boli, ali do tada još uvijek nije bilo dovoljno visokokvalitetnih dokaza da je kanabidiol klinički učinkovit za tretman navedenih stanja. Unatoč toj činjenici, CBD je biljni dodatak prehrani koji se i dan danas intenzivno promovira preko još uvijek na ljudima znanstveno nedokazanih tvrdnji o određenim terapeutskim učincima.

Konkretnije, kad se govori o epilepsiji, istraživanja učinaka CBD-a na ljudima usredotočena su na dva rijetka oblika ove bolesti: Dravetov sindrom i Lennox-Gastautov sindrom.

Prema znanstvenoj literaturi, uporaba CBD-a za sada najbolje rezultate pokazuje kod tretmana epilepsije otporne na lijekove, također poznate kao refraktorne epilepsije ili farmakorezistentne epilepsije. Ta se bolest dijagnosticira kada su neuspješno primjenjivana dva tolerirana i prikladno odabrana i korištena anti-epileptička lijeka, uz nemogućnost ostvarivanja trajnog odsustva epi napadaja.

Za razliku od kanabisa, točnije THC-a, CBD nakon konzumacije ne narušava koordinaciju, rasuđivanje ili pamćenje. U Izvješću u preglednom članku objavljenom 2018., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zaključila je da "nema dokaza o rekreacijskoj uporabi CBD-a ili bilo kakvih problema povezanih s javnim zdravljem, a povezanih s uporabom CBD-a”. 

Kako CBD djeluje?

Budući da endokanabinoidni sustav utječe na toliko mnogo aspekata osnovnog života (npr. apetit, imunološka funkcija, reprodukcija i upravljanje boli), postoji mnoštvo mogućnosti za utjecaj CBD-a (i drugih kanabinoida) na zdravlje.

CBD djelovanje se do sad pokušalo objasniti na doslovno “bezbroj” načina, a koji se zapravo još uvijek istražuju. Točan mehanizam djelovanja za njegove biološke učinke nije u potpunosti utvrđen. Za razliku od THC-a, za kojeg se pouzdano zna kako djeluje na kanabinoidni receptor tipa 1 (CB1) kao agonist.

CBD može spriječiti pretjeranu aktivaciju receptora CB1 i CB2, smanjujući učinke stresa posredovanog tim receptorima. Dodatne uloge uključuju antioksidativne funkcije, naime pokazalo se da CBD i THC djeluju kao neuroprotektivni antioksidansi – ali za sad samo u istraživanjima na laboratorijskim glodavcima.

Dok THC djeluje uglavnom na CB1 i CB2 receptore, CBD djeluje na druge receptore uključujući TRPV1 kanal. Treba svakako naglasiti kako se prema dostupnim znanstvenim podacima čini kako CBD uistinu bolje djeluje u kombinaciji tj. sinergiji s THC-om negoli samostalno.

Podatci i preporuke o doziranju CBD proizvoda

Jedini CBD proizvod “službeno” odobren u SAD-u jest lijek za epilepsiju: Epidiolex®. Odobren je samo za dvije, gorespomenute rijetke vrste epilepsije. Otopina (100 mg CBD-a po mililitru) koja se uzima oralno, preporučeno uz obroke. Početna doza je 2,5 mg po kilogramu tjelesne težine dva puta dnevno (dakle, 5 mg/kg/dan). Maksimalna doza je 10 mg/kg dva puta dnevno (dakle 20 mg/kg/dan). Kod osoba s dijagnosticiranim oštećenjem jetre doza se smanjuje.

Nefarmaceutski CBD proizvodi su široko dostupni, ali često sadrže puno više ili manje CBD-a nego što je navedeno na etiketi, a ponekad se u analizama otkrije čak i mali sadržaj THC-a.

CBD proizvodi također mogu sadržavati neke od istih kontaminanata koji se često nalaze u kanabisu: metale, plijesni, bakterije, pesticide, afla-toksine, sintetičke kanabinoide i zaostala organska otapala iz procesa proizvodnje (heksan, benzen, ksilen, toluen, aceton, etanol i izopropil alkohol).

Uzevši sve navedeno u obzir, objektivna situacija oko CBD-a i njegove uporabe danas izgleda otprilike ovako:

• doze analizirane u znanstvenim studijama potpuno su različite i nekonzistentne,
• deklaracije tj. oznake proizvoda s CBD-om će vrlo često precijeniti ili podcijeniti sadržaj CBD-a u određenom proizvodu, i
• obroci s visokim udjelom masti i kalorija mogu uvelike povećati apsorpciju CBD-a

Iz svega navedenog proizlazi kako je ispravno preporučiti doziranje određenog CBD proizvoda vrlo, vrlo teško.

Postoje li i koji su glavni nedostaci korištenja CBD-a?

Štetni učinci CBD-a obično nisu većih magnituda, ali literaturno ipak uključuju mogućnosti: letargije, umora, pospanosti, groznice, proljeva, povraćanja, smanjenog apetita i povećane razine alanin aminotransferaze (ALT, marker oštećenja jetre).

Neusporedivo su bitniji nedostaci koji se tiču nedostupnosti znanstvenih i medicinskih dokaza na ljudima, nepouzdanost većine CBD proizvoda na tržištu u pogledu točnosti deklaracije, koncentracije i čistoće, te u nekim državama legalnost CBD proizvoda.

Konkretno, u SAD-u CBD proizvodi s manje od 0,3% THC-a tehnički nisu ilegalni, ali egzistiraju u tzv. “sivoj zoni”. Ova situacija pomaže objasniti neke druge nedostatke oko analize učinaka CBD-a, kao što su nedostatak dugotrajnih ispitivanja na ljudima i nedostatak pouzdanih proizvoda na tržištu sa standardiziranim sadržajem CBD-a.

Što čini znanstvene dokaze iz istraživanja na CBD-u nekvalitetnima?

U preglednom radu na ovu temu, za sad najkvalitetnijem dostupnom, iz 2019.godine, autori su primijetili da je dostupnih rezultata iz pokusa na ljudima bilo iznimno malo, a još uvijek je slična situacija i u 2023.

Većina analiziranih studija u navedenom preglednom radu je provedena na životinjama, a studije na životinjama često se loše ekstrapoliraju (prenose) na ljude. Uz evidentne i logičke mehanističke probleme zbog razlike u kompleksnosti organizama, čini se dodatno kako je CBD osjetno bioraspoloživiji za glodavce nego za ljude.

Vrlo sličan fenomen postao je vidljiv i u znanstvenoj grani koja se bavi istraživanjima dugovječnosti, a u kojoj se izrazito pretjerano sugerira kako su određeni znanstveni dokazi dobiveni na laboratorijskim glodavcima direktno primijenjivi na čovjeka. Realitet je u potpunosti suprotan. O tome smo pisali i u nedavnoj kolumni koju možete pročitati ovdje. 

Vratimo se na temu kolumne - CBD. Dostupna ispitivanja na ljudima redom nisu bila dugoročna, tako da još uvijek ne znamo mnogo o dugoročnim učincima konzumacije CBD-a. Na primjer, kao i sam kanabis, CBD je hvaljen kao potencijalno sredstvo za liječenje raka, no prema znanstvenim istraživanjima aktivacija određenih receptora izazvana konzumacijom CBD-a bi u teoriji mogla pogoršati određene vrste karcinoma, poput raka debelog crijeva.

Svakako bi sa temom i tretmanom karcinoma trebali biti iznimno oprezni i uvijek kontaktirati i biti pod paskom medicinskog osoblja! Uz CBD je definitivno smislenije analizirati teme učinaka na bol i na određene aspekte mentalnog zdravlja, stoga je drugi dio kolumne posvećen upravo ovoj problematici.

Što je mentalno zdravlje i možemo li na njega utjecati životnim stilom i nutrijentima?

Mentalno zdravlje može se definirati kao posjedovanje potrebnog emocionalnog i psihološkog blagostanja za uživanje u životu, učinkovito upravljanje stresom i uspješan razvoj smislenih međuljudskih odnosa. Zbog navedenih je karakteristika to integralni dio u svačijoj kvaliteti života i blagostanju.

Poremećaji mentalnog zdravlja kao što su depresija, anksioznost, shizofrenija i ADHD (poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću) negativno utječu na mentalno zdravlje i teško ih je ponekad čak i medikamentima kontrolirati. Pored navedenog, poremećaj mentalnog zdravlja može povećati rizik od razvoja drugih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i bolest koronarnih arterija.

Iako se mnogi medicinski djelatnici neće složiti, prema dostupnim istraživanjima sve se više ističe uloga sistemske upale u mnogim poremećajima zdravstvenog stanja, uključujući i mentalno zdravlje. Više linija dokaza ukazuje na povećanu upalu mozga (neuro-upalu) prisutnu u poremećajima mentalnog zdravlja. Životni stil koji uključuje redovnu i ciljanu tjelesnu aktivnost, prioritizira san i kvalitetnu prehranu najučinkovitiji je alat za spuštanje razine upale niskog stupnja u tijelu čovjeka.

Jedan uočeni primjer djelovanja je autoimuna reakcija, gdje neodgovarajuće ciljanje moždanih proteina od strane imunološkog sustava može povećati neuro-upalu, negativno utječući na funkciju mozga. Međutim, neuro-upala nije uvijek uzrokovana autoimunošću, jer se pokazalo da povećane sistemske razine određenih pro-upalnih citokina, poput IL-β i TNF-α, uzrokuju poremećaje u mentalnom zdravlju, konkretnije u vidu povlačenja pojedinca u osamu. Razmatra se premisa kako je to zapravo mehanizam koji je evoluirao kako bi potaknuo društvenu izolaciju s ciljem smanjivanja prijenosa zaraznih bolesti u prošlosti. Jedan od radova iz ove domene možete pročitati na poveznici.

Dok mehanizmi kojima upala uzrokuje poremećaje u mentalnom zdravlju još uvijek nisu potpuno jasni, eksperimenti s lipopolisaharidima (LPS, komponenta koja izaziva upalu iz stanične stijenke određenih bakterijskih sojeva) pokazali su da povećane razine upale mogu imati izravne učinke na mozak i kod ljudi. U jednoj studiji u kojoj su zdravim sudionicima ubrizgane niske doze LPS-a, signalizacija nagrađivanja u mozgu bila je potisnuta, uzrokujući anhedoniju (nemogućnost osjećaja zadovoljstva), čest simptom kod osoba s depresijom.

Uz spomenute upalne procese, čini se da postoji i veza između prehrane i mentalnog zdravlja. Međutim, učinak prehrane na mentalno zdravlje vrlo je složen, a njegove mehanizme tek trebamo u potpunosti razumjeti.

Slično ostalim aspektima zdravlja, prehrana bogata neprocesiranim i minimalno procesiranim namirnicama: voćem, povrćem, orašastim plodovima, mahunarkama, ribom i nemasnim bjelančevinama definitivno može pružiti koristi za mentalno zdravlje. Ako baš moramo ovakvoj prehrani dati ime, ovaj obrazac hranjenja bio bi najbliži mediteranskoj prehrani.

Suplementi koji su od interesa za mentalno zdravlje, a prema znanstvenim istraživanjima, između ostalih nutrijenata/proizvoda uključuju i:

• ashwagandhu,
• kurkumin,
• riblje i algino ulje (DHA i EPA – omega-3 masne kiseline),
• zrno kave,
• šafran.

Prije početka uzimanja bilo kojeg suplementa s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja iznimno je važno posavjetovati se sa zdravstvenim djelatnikom! Istovremeno uzimanje lijeka za mentalne zdravstvene poremećaje i određenog dodatka prehrani može dovesti do štetnih učinaka.

Što je bol i možemo li na nju utjecati prehranom i dodacima prehrani?

Bol je signal živčanog sustava da “nešto nije u redu” i može biti simptom mnogih stanja. To je u pravilu vrlo neugodan osjećaj, poput bockanja i peckanja. Bol može biti oštra ili tupa, a može biti privremena, povremena ili stalna. Šira definicija boli je neugodan osjećaj povezan s ozljedama, artritisom i raznim oblicima ozljeda živaca koji narušavaju dobrobit i svakodnevni život.

Stručna revidirana definicija boli od Međunarodne udruge za proučavanje boli (IASP) glasi: "neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva ili slično onom povezanom sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva."

Ne postoje čvrsti znanstveni dokazi koji povezuju prehranu s jačinom i intenzitetom boli, ali dostupne su neke hipoteze. Na primjer, sugerirano je da prelazak sa standardne zapadnjačke prehrane (s visokim udjelom prerađene i ultra-prerađene hrane, dodanih šećera i zasićenih masnoća) na prehranu s visokim udjelom neprerađenih namirnica (npr. voća i povrća) može konkretno pomoći u ublažavanju kronične boli.

Također, konzumacija hrane koja sadrži prebiotike (hranu za bakterijske kulture) i žive bakterijske kulture (probiotike), a koji mogu promijeniti crijevnu floru i ublažiti disbiozu (abnormalni crijevni mikrobiom), može dokazano smanjiti gastro-intestinalnu bol. O mikrobiomu i važnosti konzumacije prehrambenih vlakana i fermentirane hrane pisali smo u jednoj od proteklih kolumni.

Dodaci prehrani koji se preporučaju u ovom konktekstu se obično razlikuju, ovisno o vrsti stanja koje uzrokuje bol. Suplementi ipak mogu “na papiru” univerzalno smanjiti bol ili mogu ublažiti bol povezanu s bolesnim stanjem.

Na primjer, za bol kod dijagnosticiranog osteoartritisa, dodaci prehrani od potencijalnog interesa i osjetnih pruženih benefita uključuju između ostalih i:

• glukozamin,
• kondroitin,
• kurkumin,
• omega-3 masne kiseline.

Za ublažavanje simptoma povezanih uz karcinome te druge vrste boli, neki dodaci prehrani od potencijalnog interesa uključuju i:

• kanabidiol (CBD),
• kanabis,
• koru vrbe.

Uz na žalost prisutne pandemije pretilosti i pridruženih kroničnih nezaraznih bolesti (o čemu smo pisali u prethodnoj kolumni) danas je aktualna i pandemija kronične boli.

U literaturi se mogu pronaći podaci kako je prevalencija kronične boli među odraslima oko 17-20% u Australiji i oko 19% u Europi. Međutim, s obzirom na raznolikost bolnih stanja, može biti poprilično teško točno procijeniti prevalenciju kronične boli. Jedan pregledni rad koji je uključio analizu rezultata 165 studija sa sudionicima iz 54 različite zemlje sugerira da samo križobolja pogađa 11,9% odraslih u svijetu. Ove studije također pokazuju da starije odrasle osobe u pravilu osjećaju veću bol od mlađih odraslih osoba.

Kad smo kod boli, dugo se sumnjalo i pretpostavljalo da kanabinoidi u kanabisu (uglavnom THC i CBD) ublažavaju bol, a kroz vrijeme se skupio i solidan broj dokaza koji načelno idu u korist ove tvrdnje. Ipak, dok je potencijal da CBD stvarno i učinkovito pomaže kod određenih vrsta kronične boli visok, baza znanstvenih dokaza na ljudima je iznenađujuće mala. Dostupna su svega tri istraživanja, od čega je samo jedno bilo iz ranga visoke znanstvene hijerarhije i vrijednosti dokaza.

Taj je rad promatrao bol i spazam kod pacijenata s multiplom sklerozom, ozljedom leđne moždine i drugim stanjima koja prezentiraju simptome boli. Iako nekoliko pacijenata nije završilo ispitivanje, kontrola boli se poboljšala u skupini koja je primala CBD (dok spazam i drugi simptomi nisu). 

Zaključci

• Kanabidiol (CBD) jest često hvaljen proizvod za primjenu s ciljem smanjenja simptoma različitih zdravstvenih poremećaja, na žalost ipak dominantno među nestručnim osobama (laicima).
• Na tržištu su dostupni su brojni CBD proizvodi, u rasponu od lijeka pod nazivom Epidiolex, odobrenog od strane američke uprave za hranu i lijekove (FDA) do proizvoda poput medicinskih dispenzera marihuane te raznih proizvoda koji se prodaju u dućanima, trgovinama i putem interneta.
• Pravni status proizvoda koje nije odobrila FDA (ili neka druga regulatorna agencija) razlikuje se ovisno o izvoru CBD-a u proizvodu kao i regulative svake države, dok se na tržištu uočava kako se dosljednost deklaracija i kvaliteta proizvoda koje nije odobrila FDA ili neka druga regulatorna agencija znatno razlikuju.
• Bez neovisne laboratorijske provjere nemoguće je znati je li označena doza CBD-a na deklaracijama proizvoda koje nije odobrila FDA točna, je li sadržaj delta-9-tetrahidrokanabinola <0,3%, te je li taj proizvod nekontaminiran.
• Na internetu se CBD reklamira kao uspješan tretman za mnoge bolesti, a za koje zapravo znanstveno nije proučavan. Za ona stanja i bolesti s dostupnim znanstvenim podacima kod ljudi, općenito ima slabe ili vrlo slabe dokaze.
• Kontrola refraktornih epileptičnih napada jasna je iznimka, za ovu indikaciju postoje jaki dokazi o dobrobiti korištenja CBD-a, o čemu se pisalo opširno u ovoj kolumni.
• Akutno doziranje CBD-a prije događaja koji izazivaju tjeskobu poput javnog nastupa te potencijal kronične upotrebe CBD-a kod shizofrenije obećavaju, ali još uvijek nisu znanstveno dokazani.
• Konzumacija CBD-a nije bez ikakvog rizika, s nuspojavama (prvenstveno somnolencije i gastrointestinalne prirode) te interakcijama sa određenim lijekova.
• Kad govorimo o primjenama koje pokazuju najveći potencijal i koje su analizirane u ovom tekstu - potrebna su daljnja istraživanja kako bi se procijenio njegov utjecaj na bolove i na mentalno zdravlje.

Znanost je živo tkivo i trenutno aktualni stavovi i rezultati istraživanja nisu zapisani u kamenu zauvijek. Treba biti otvorenog uma, i ostaviti prostor za potencijalnu promjenu znanstvenog stajališta na temu konzumacije CBD-a, svakako na temelju znanstvenih istraživanja. Za sada se čini kako većina benefita koja se spominje i reklamira u kontekstu primjene proizvoda koji sadrže CBD nema znanstvenu osnovu.

Prijavite se na naš besplatan Newsletter i prvi saznajte sve novosti iz zdravog života uz Tvornicu Zdrave Hrane!   Prijavom na newsletter ostvarite 10% popusta na prvu narudžbu. 

Zanimat će vas i...

• Čaj od lovora za kašalj i bolne zglobove - recept, upotreba i nuspojave
• Kantarionovo ulje - ljekovitost i način primjene
• Pčelinji polen - ljekovita svojstva i upotreba
• Proteini u prahu i proteinski napitci: Detaljan vodič za početnike
• Spirulina - pitanja i odgovori o ljekovitoj algi iz morskih dubina