Masna jetra - kako nastaje, kako ju spriječiti, a kako liječiti?

Svake jeseni i zime, kako se uglavnom uslijed sezonalnosti vremenskih (ne)prilika promijene naše navike životnog stila - provodimo više vremena u zatvorenome, manje se krećemo, a u pravilu i nerijetko više (kalorija) pojedemo kroz dan. Navedene okolnosti rezultiraju u populaciji više-manje sličnim zdravstvenim izazovima i problemima, iz godine u godinu.

Sadržaj članka

• Zdravlje i funkcija jetre
• Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD)
• Kako se dijagnosticira NAFLD?
• Koji je uzrok bolesti masne jetre?
• Kako proteini u prehrani utječu na NAFLD?
• Suplementacija za zdravlje jetre
• Utjecaj alkohola na zdravlje i funkciju jetre
• Zaključci o jetri

Česta zdravstvena aktualnost modernog doba je vezana uz metaboličko zdravlje našeg cjelokupnog organizma, te naravno i pojedinih organa.

Lošije životne i prehrambene navike, a posebice povećani unos kalorija, u kombinaciji sa smanjenom količinom tjelesne aktivnosti i kretanja, produženog boravka u zatvorenome (pogotovo oko božićnih i novogodišnjih blagdana) - rezultiraju pogoršanim nalazima metaboličkih funkcija, najčešće onih koji evaluiraju stanje krvožilnog sustava (povišen krvni tlak, trigliceridi, LDL-lipoprotein…) i jetre.

U posljednje vrijeme jest sve češće dijagnosticirana tzv. “masna jetra”.

Upravo spomenuta jetra, njena funkcija i zdravlje bit će tema ovotjedne kolumne.

Pokušat ću kvalitetno i sa znanstvene strane, iz nutricionističkog gledišta, pojasniti funkciju jetre i zdravstvene implikacije neadekvatnog životnog stila, s fokusom na nutritivno nekvalitetnu prehranu.

Koje nam to prehrambene navike i potencijalne intervencije mogu pomoći u tretmanu i otklanjanju danas sve češćih zdravstvenih disbalansa ovog fascinantnog organa?

Zdravlje i funkcija jetre

Jetra je najveći organ u unutrašnjosti čovjekovog tijela, s vitalnim funkcijama koje uključuju:

• probavu hrane
• skladištenje energije
• te uklanjanje toksina i otpada iz krvi.

Zdravstveni ciljevi koji se tiču jetre obuhvaćaju naše težnje ka smanjenju eventualno postojećeg oštećenja jetre te sprječavanje razvoja i/ili pogoršanja bolesti jetre.

Testovi funkcije jetre se obavljaju krvnim pretragama koji nam mogu pomoći u određivanju cjelokupnog zdravlja jetre.

Takvi testovi promatraju:

• jetrene enzime
• proteine
• ​​i otpadne proizvode koje proizvodi jetra.

Krv osobe se testira na proteine ​​koje proizvodi jetra kao što su albumin i protrombin, na enzime kao što su alkalna fosfataza (ALP), alanin transaminaza (ALT), aspartat aminotransferaza (AST) i bilirubin (otpadni proizvod). Vizualne pretrage kao što su ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI), također se provode s ciljem otkrivanja i mjerenja dimenzija ožiljaka na jetri.

Kako je jetra prvenstveno probavni organ, prehrana igra glavnu ulogu u njezinu zdravlju. Zdrava, uravnotežena, nutritivno bogata prehrana i zdrava tjelesna kompozicija (prvenstveno razine tjelesne masnoće) pogoduju zdravlju jetre, a neuravnotežene, hiperkalorične dijete (osobito one koje povećavaju rizik od metaboličkog sindroma) rezultiraju poremećajima u radu i zdravlju jetre.

Dobro nam je svima poznato kako dugoročna konzumacija alkoholnih pića dramatično narušava zdravlje i funkciju jetre, čega ćemo se dotaknuti u ovom tekstu, ali u novije, moderno doba učestala je dijagnostika poremećaja zdravlja jetre nevezana s alkoholom.

Neuravnotežena prehrana direktno može utjecati na rizik od danas sve češće dijagnosticirane nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD). Pod neuravnoteženost se cilja prvenstveno na omjer makronutrijenata i ukupni unos kalorija kao vjerojatno najvažnijih parametara. NAFLD je u pravilu rezultat i direktna posljedica modernog, za čovjeka nepovoljnog životnog stila, dominantno u kontekstu prehrane, ali i u pogledu tjelesne (ne)aktivnosti.

Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD)

Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) je stanje u kojem se prekomjerna masnoća (koja iznosi više od 5% težine jetre) nakuplja u jetri, zbog uzroka koji nisu povezani sa unosom alkohola. Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) odnosi se na spektar bolesti jetre koje karakterizira pretjerano nakupljanje masti u jetri bez prekomjerne konzumacije alkohola. Standard za “mjeru” iznosi 14 standardnih pića tjedno za muškarce i 9 standardnih pića tjedno za žene, o čemu ćemo u kasnijem dijelu teksta.

Ta skupina bolesti se općenito može podijeliti na:

• nealkoholnu masnu jetru (NAFLD)
• i nealkoholni steatohepatitis (NASH).

NAFLD je manje ozbiljno stanje i uključuje “samo” prekomjernu masnoću jetre (tj. prisutnost masti u >5% jetrenih stanica), dok NASH uključuje prekomjernu masnoću jetre plus dijagnosticiranu upalu i oštećenje jetre.

Većina ljudi s NAFLD-om nema jasno izražene simptome, a bolest ostaje “tiha” sve dok ne nastupi uznapredovali stadij. U ranim stadijima mogu se ponekad javiti umor i bol u gornjem dijelu trbuha. Također se tipično opažaju povišene razine serumskih ALT i AST parametara.

U slučajevima vrlo teške NAFLD može biti prisutna žutica (tj. žutilo očiju i kože), edem, ascites (tj. višak tekućine zarobljen u abdomenu) i/ili smetenost.

Kako se dijagnosticira NAFLD?

Biopsija jetre smatra se zlatnim standardom za dijagnosticiranje NAFLD-a, a neophodna je za dijagnosticiranje NASH-a, iz razloga što to jedini postupak koji može pouzdano razlikovati NASH od NAFLD-a. Metode kao što su ultrazvuk, kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI), češće se koriste, ali njihova sposobnost otkrivanja blagog oblika NAFLD je slaba.

Koji je uzrok bolesti masne jetre?

NAFLD odražava neravnotežu energetskog metabolizma u jetri: više energije ulazi u jetru u odnosu na količinu kojom može raspolagati, što rezultira neto akumulacijom viška energije u formi triglicerida.

Prekomjerni unos kalorija prehranom i sjedilački način života prvenstveno dovode do razvoja NAFLD-a, no postoji niz drugih čimbenika koji u teoriji mogu utjecati na razvoj i progresiju bolesti, uključujući:

• genetiku
• starenje
• disfunkciju masnog tkiva
• disbiozu crijeva
• inzulinsku rezistenciju

Koji su neki od glavnih medicinskih tretmana nakon dijagnoze NAFLD?

Trenutno ne postoje odobreni lijekovi za liječenje NAFLD-a. Aktualne smjernice sugeriraju da farmakološko liječenje treba biti rezervirano za osobe s NASH-om, dokazanim biopsijom. Određeni lijekovi uglavnom se koriste za liječenje čimbenika rizika, s ciljem sprječavanja progresije bolesti.

Čimbenici rizika su:

• pretilost
• inzulinska rezistencija
• hipertenzija
• dislipidemija

Povećanje razina tjelesne aktivnosti preporučuje se, uz obavezne promjene u kvaliteti i strukturi prehrane - kako bi se postigao značajan gubitak težine, tj. masne mase.

Znanstveno je dokazano kako vježbanje također može smanjiti masnoću jetre, čak i bez obzira na promjene u tjelesnoj težini. 

Aktivan način života rješenje je mnogih kroničnih nezaraznih bolesti!

Koji su čimbenici rizika povezani s progresijom NAFLD-a?

Dokazi sugeriraju da oko 35-40% ljudi s ranim stadijem NAFLD-a doživi progresiju do dijagnoze fibroze jetre, što na kraju može dovesti do uznapredovale ciroze jetre i daljnjih komplikacija kao što su rak i zatajenje jetre, što rezultira potrebom za transplantacijom jetre. Stoga je iznimno važno na vrijeme identificirati čimbenike rizika povezane s progresijom NAFLD-a.

Meta-analize opservacijskih studija pokazuju da je najjači prediktor progresije NAFLD-a u tešku bolest jetre prisutnost dijabetesa tipa 2. Pretilost je također povezana s povećanim rizikom od razvoja teške bolesti jetre.

Danas znamo da su i pretilost i dijabetes tipa 2 u velikoj većini posljedica neadekvatnog životnog stila, ali i da su obje bolesti reverzibilne. Preokretom tijeka tih bolesti dramatično poboljšavamo izglede za povratak funkcije i zdravlja jetre.

Kako prehrana može utjecati na NAFLD? Postoji li najbolja prehrana za osobe s NAFLD-om?

Promjena načina života s ciljem poticanja gubitka tjelesne težine kamen je temeljac liječenja NAFLD-a. Gubitak težine od najmanje 5% početne tjelesne težine učinkovit je za smanjenje masnoće u jetri, a gubitak težine od 7-10% može poboljšati karakteristike NASH-a. U tom smislu, na općenitoj razini, sastav makronutrijenata u prehrani mnogo je manje važan od energetske vrijednosti konzumiranih namirnica.

Stoga, čitav niz prehrambenih obrazaca može biti učinkovit sve dok isti omogućavaju održivi gubitak težine, tj. dovode nas u kalorijski deficit.

Podsjećamo na prvu kolumnu o zdravoj prehrani, da ona univerzalna najbolja prehrana ne postoji, svaka od njih je dobra ukoliko je:

1. Raznolika
2. Dominantno neprocesirana i minimalno procesirana
3. Održiva na duge staze čime nas dovodi do uspjeha tj. naših zdravstvenih ciljeva

Dakle, najbolja prehrana za osobe s NAFLD-om je gotovo svaka hipokalorična dijeta koja odgovara željama pojedinca i omogućuje gubitak težine od najmanje 5%, po mogućnosti ≥10%, budući da je veći gubitak težine povezan s boljim ishodima. Međutim, vidimo u našoj okolini kako nije lagano postići značajan gubitak težine, to često uključuje velik angažman i drastičnu promjenu životnih navika.

Uspoređujući sve najpopularnije obrasce hranjenja, nekoliko zdravstvenih društava preporučuje mediteransku prehranu za osobe s NAFLD-om. Dosljedno je znanstveno dokazano da mediteranska prehrana poboljšava zdravlje krvožilnog sustava. Osim toga, dokazi iz kvalitetnih istraživanjima na ljudima sugeriraju da mediteranska prehrana može smanjiti masnoću jetre neovisno o promjenama u tjelesnoj težini, slično kao i vježbanje. Uz navedeno, promjena režima sa standardne zapadnjačke prehrane (SAD) na mediteransku gotovo garantirano će rezultirati i smanjenjem tjelesnih masnoća, a samim time i težine pojedinca.

Drugi znanstveni dokazi upućuju na to da prehrana s niskim udjelom masti i zasićenih masti (16–25% energije iz masti; 5–7% energije iz zasićenih masti) može efikasnije smanjiti masnoću jetre u usporedbi s prehranom iste kalorijske vrijednosti, ali s visokim udjelom masti i zasićenih masti (45–56% energije iz masti; 25–28% energije iz zasićenih masti).

Navedeno nipošto ne znači da su masnoće loše, već je samo još jedan dokaz kako u nutricionizmu, ali i u životu uvijek “doza čini otrov”.

Kako proteini u prehrani utječu na NAFLD?

O važnosti optimalnog unosa proteina pisali smo u prvoj kolumni. U kontekstu zdravlja jetre, dva kvalitetna istraživanja pokazala su da hipokalorična visokoproteinska prehrana (30% energetskog unosa iz proteina) uzrokuje veće smanjenje masnoće u jetri u usporedbi s prehranom s niskim unosom proteina (10-17% energetskog unosa), unatoč sličnom gubitku težine između skupina.

Međutim, unos ugljikohidrata u grupi sa povišenim unosom proteina smanjen je kako bi se postigao isti kalorijski unos u obje ispitivane skupine, tako da nije jasno koji se dio rezultata može pripisati ograničenju unosa ugljikohidrata prehranom, a koji povećanom udjelu proteina.

Pokazalo se da povećanje unosa proteina (bilo putem visokoproteinske hrane ili suplementacije) smanjuje povećanje masnoće u jetri. Brojni dokazi upućuju na to da povećanje unosa proteina može pomoći u smanjenju masti u jetri, no potrebna su daljnja randomizirana kontrolirana ispitivanja kako bi se povećalo povjerenje u spomenute znanstvene nalaze.

Kako poštujemo hijerarhiju važnosti znanstvenih dokaza, kao i “food first” premisu, nakon učinaka prehrambenih intervencija možemo adresirati i potencijale suplementacije za zdravlje jetre i tretman NAFLD-a.

Suplementacija za zdravlje jetre

Koji su dodaci prehrani istraživani za tretman NAFLD?

Suplementi od najvećeg interesa za zdravlje jetre uključuju:

1. antioksidanse poput: vitamina E i glutationa
2. polifenole poput resveratrola i kurkumina
3. te omega-3 masne kiseline.

Silimarin, ekstrakt biljke čička koji ima antioksidativna i protuupalna svojstva, pokazao je poboljšanje i AST i ALT parametara kod osoba s dijagnosticiranim NAFLD-om. Nadalje, pokazalo se da smanjuje razine glukoze u krvi natašte kod osoba s dijabetesom tipa 2.

Berberin također može koristiti osobama s dijagnozom NAFLD. Jedna RCT studija pokazala je da je berberin bio koristan za smanjenje sadržaja masnoće u jetri povrh modifikacija načina života, sa sličnom učinkovitošću koju prezentiraju neki lijekovi.

Postoji nekoliko drugih nutraceutika koji se trenutno istražuju (npr. kurkumin, CoQ10), ali trenutno nema dovoljno značajnih dokaza koji bi ukazivali na njihovu konkretnu korist.

Kad gotovimo konkretno o NAFLD bolesti, prema znanstvenim istraživanjima čini se da od svih suplemenata vitamin E prezentira najuvjerljivije rezultate u tretmanu NAFLD-a. Postoje i određeni znanstveni dokazi koji podupiru korištenje omega-3 polinezasićenih masnih kiselina u iste svrhe.

Više o suplementaciji možete pročitati u vodiču kroz osnove suplementacije.

Utjecaj alkohola na zdravlje i funkciju jetre

Alkohol je jedno od omiljenih opojnih sredstava na svijetu. Često zauzima centralno mjesto na društvenim okupljanjima, između ostalog jer dokazano djeluje na smanjenje tjeskobe. Konzumacija prevelikih količina alkohola rezultirat će trovanjem alkoholom, što može završiti i smrtnim ishodom.

Alkohol za piće iliti etanol, glavni je sastojak širokog spektra društvenih pića i glavni sastojak prema kojem razlikujemo "alkoholna" i "bezalkoholna" pića.

Taj neuroaktivni kemijski spoj može promijeniti nečiju percepciju realiteta, a posjeduje i jedinstveni metabolički obrazac u odnosu na druge izvore kalorija (makronutrijenti: ugljikohidrati, proteini i prehrambene masti).

Energetski doprinosi sa 7 kalorija po gramu, što ipak nije uvijek u dobroj korelaciji s tjelesnom težinom, kao što to čine drugi makronutrijenti. Ne želimo dobivati na tjelesnoj težini pomoću alkohola, iz razloga što nema nikakvih nutritivnih vrijednosti pa ga se nerijetko naziva i antinutrijentom.

Konzumacija alkohola u znanstvenoj literaturi je poprilično širok pojam. "Umjerena" količina u literaturi ovisi o spolu i nije u konačnici definirana, ali gornja granica može se postaviti na 9 pića tjedno za žene i 12-14 pića tjedno za muškarce, pri čemu nijedan pojedinačni događaj nebi trebao sudjelovati sa više od 4 “jedinice” pića. “Jedinicom” se u pravilu smatra 0,33 L piva, 150 mL vina te 25 mL pića s višim (40%) udjelom alkohola.

Osoba koja kontinuirano konzumira više od navedene, “umjerene” doze alkohola u riziku je od razvijanja ovisnosti o alkoholu. Ta ovisnost, također poznata kao alkoholizam, karakterizirana je nekontroliranom konzumacijom i preokupacijom alkoholom, iz razloga fizičke i psihičke ovisnosti o alkoholu.

Za razliku od spomenute bolesti nealkoholne masne jetre i njenih komplikacija, alkoholni hepatitis je upala jetre uzrokovana prekomjernim konzumiranjem alkohola. Obično napreduje do ciroze jetre ako se nastavi s takvom praksom. Znakovi i simptomi bolesti uključuju između ostalog vrućicu, bol u gornjem desnom dijelu trbuha, žuticu i/ili oticanje abdomena.

Zaključci o jetri

1. Jetra jest prvenstveno probavni organ, stoga prehrana igra glavnu ulogu u zdravlju jetre.
2. Redovna konzumacija alkohola rezultira izuzetno štetnim posljedicama po funkciju i zdravlje jetre, ali u novije vrijeme uslijed modernog životnog stila i nekvalitetne, a kalorijama bogate prehrane česte su bolesti jetre nepovezane sa unosom alkohola.
3. Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) je stanje u kojem se prekomjerna masnoća (koja iznosi više od 5% težine jetre) nakuplja u jetri, zbog uzroka koji nisu povezani sa unosom alkohola. Prekomjerni unos kalorija prehranom i sjedilački način života prvenstveno dovode do razvoja NAFLD-a.
4. Promjena načina života s ciljem poticanja gubitka tjelesne težine i tjelesne masnoće kamen je temeljac procesa liječenja masne jetre. Najbolja prehrana za osobe s NAFLD-om je svaka hipokalorična dijeta (ona koja kreira kalorijski deficit), a koja odgovara željama i potrebama pojedinca te omogućuje gubitak težine od najmanje 5%, po mogućnosti ≥10%, budući da je veći gubitak težine povezan s boljim ishodima. Neki suplementi, poput vitamina E i omega-3 masnih kiselina, također mogu pomoći u tretmanu bolesti jetre.

Prijavite se naš besplatan Newsletter i prvi saznajte sve novosti iz zdravog života uz Tvornicu Zdrave Hrane! Prijavom na newsletter ostvarite 10% popusta na prvu narudžbu. 

Zanimat će vas i...

• Zdrava prehrana - kako složiti nutritivno bogatu prehranu?
• Vitamin D (vitamin sunca) - kako, kada i zašto ga uzimati?
• Spirulina - pitanja i odgovori o ljekovitoj algi iz morskih dubina