Pčele mogu bez nas, ali možemo li mi bez njih?

Radostan let pčela oplemenjuje naše vrtove, zujanje miluje naše uši, njihov dragocjeni med liječi i zaslađuje naše živote, propolis jača naš imunitet, a matična mliječ nas štiti od bolesti, pčelinji otrov se koristi u prirodnoj kozmetici, svijeće napravljene od pčelinjeg voska donose svjetlo i divne mirise u naše domove...

Te dragocjene, sitne životinje čuvarice su prirode i svog živog svijeta. Neophodne su za ljude, ali i cijeli planet. Pčele su jedna od najvažnijih životinjskih vrsta na svijetu te su temeljna potpora cjelokupnog ekološkog sustava.

Više od 80% autohtonih cvjetnica ovisi o njihovom oprašivanju. Bez tog unakrsnog oprašivanja većina biljaka ne bi imala plodove niti sjemenke. Bez te besplatne usluge marljivih pčela morali bismo se odreći skoro trećine hrane.

Bez pčela, naš bi krajolik, planet, prehrana, budućnost biljnog i životinjskog svijeta bila ugrožena.

Pčele - cvjetne skitnice i čuvarice života

U Europskoj uniji oprašivači, u koje ubrajamo i pčele, su neophodni za opstanak 84 % poljoprivrednih vrsta, a 76 % proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca. Prema procjeni Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosistema (IPBES), izrađene u sklopu opsežne analize stanja oprašivača, oprašivači obavljaju ekonomske aktivnosti ukupne vrijednosti 577 milijardi dolara, prenosi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Ta je analiza ukazala da su raznolikost i brojnost divljih pčela i ostalih oprašivača u padu u mnogim regijama svijeta, te da su mnoge vrste ugrožene. Važno je napomenuti da pčele medarice, vrste koje je udomaćio čovjek, iako doprinose oprašivanju, ne mogu zamijeniti ulogu koju u oprašivanju imaju divlji oprašivači.

Zašto nam pčele izumiru? 

Nažalost, pčele i drugi oprašivači, poput leptira i muha lebdjelica, sve su ugroženije ljudskim aktivnostima. Populacija pčela se globalno smanjuje tijekom posljednjih desetljeća zbog gubitka i fragmentacija staništa, intenzivne poljoprivredne prakse, promjena klimatskih prilika i pretjerane upotrebe agrokemikalija poput pesticida. To zauzvrat predstavlja prijetnju raznim biljkama ključnim za ljudsko blagostanje i život.

Smatra se da zagađenje zraka također utječe na pčele. Preliminarna istraživanja pokazuju da zagađivači zraka stupaju u interakciju s mirisnim molekulama koje oslobađaju biljke koje su pčelama potrebne da pronađu hranu. Mješoviti signali ometaju sposobnost pčela da učinkovito traže hranu, čineći ih sporijima i manje učinkovitima u oprašivanju.

Srećom, naziru se znakovi pozitivnih promjena.

U svibnju 2018. Europska unija podržala je djelomičnu zabranu triju insekticida poznatih kao neonikotinoidi kako bi ublažila smrtonosnu prijetnju pčelama i njihov štetan učinak curenja na oprašivanje u cjelini. Rezolucija Europskog parlamenta o EU Inicijativi za oprašivače, usvojena 2019. godine, skreće pozornost na utjecaj korištenja pesticida na domaće i divlje pčele, posebice neonikotinoida za koje je dokazano štetno djelovanje na pčele.

Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti finalizirao se okvir bioraznolikosti za razdoblje nakon 2020., koji, između ostalog, poziva na smanjenje upotrebe pesticida za najmanje dvije trećine do 2030.

Povećanje raznolikosti usjeva i regionalnih farmi, kao i ciljano očuvanje, upravljanje ili obnova staništa, jedan je od načina borbe protiv klimatskih promjena i promicanja bioraznolikosti. 

UN je 20. svibnja proglasio Svjetskim danom pčela upravo kako bi potaknuo vlade, organizacije, civilno društvo i građane da zaštite pčele i njihova prirodna staništa.

Svjetski dan pčela podiže svijest o presudnoj ulozi pčela i drugih oprašivača u očuvanju zdravlja ljudi i planeta. 

Što možemo učiniti za spas pčela? 

Postoje male stvari koje svatko od nas možete poduzeti kako bismo zajedno pomogli očuvanju pčela. 

Posadite više cvijeća 

Baš kao i nama, i pčelama je potrebna hrana. Možete im pomoći tako da posadite raznoliko medonosno bilje i cvijeće na livadama, u parkovima, u šumama, na poljima ili u svojim vrtovima, terasama i balkonima. 

Pčele jako dobro razlikuju boje, a omiljene su im plava, ljubičasta, bijela i žuta. Od cvjetnih vrsta, kombinirajte ruže, zumbule, jorgovane, fuksije, cinije, zijevalice i neven, uz bilje poput lavande ružmarina ili timijana. 

Travu na livadama kosite tek nakon što biljke koje daju nektar procvatu. Koristite pesticide koji ne štete pčelama i prskajte ih za vrijeme bez vjetra, bilo rano ujutro ili kasno navečer, kada se pčele povlače s cvjetova. 

Izbjegavajte upotrebu pesticida i kemikalija u svojem vrtu

Naša ovisnost o kemikalijama uzrokuje propadanje pčelinjih zajednica. Organska i ekološka poljoprivreda jedini su oblik poljoprivrede koji ne šteti pčelama i ne ubija ih. Prekomjerna upotreba pesticida dovodi do toga da pčele ugibaju na biljkama koje bez njih nikako ne mogu.

Ostavite im vodu

Poput svakog živog bića, pčele trebaju vodu da prežive pa im slobodno olakšajte potragu. Na  otvorenom prostoru ostavite široke i plitke zdjele i posude ispunjene čistom vodom i redovito ih osvježavajte. Ubacite plutene čepove ili grančice kako bi pčele mogle sigurno sletjeti i ne upasti u vodu.

Med i ostale pčelinje proizvode kupujte kod lokalnih pčelara i OPG-ova

Proizvodnja meda u pravilu nije štetna za pčele i izvor je prihoda pčelarima. Međutim, ako ste zabrinuti za održivost i etičnost pčelarskih praksi, razmislite o podršci manjim lokalnim proizvođačima meda, kupnjom njihovih proizvoda. U Tvornici Zdrave Hrane možete kupiti organski med hrvatskih pčelara. 

Kupi ovdje

Kupujte prirodne proizvode 

Apiterapija je primjena pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti. Vrijednost i značaj apiterapije su u tome što je ona potpuno prirodan način liječenja, nema štetnih utjecaja, a kontraindikacije se javljaju vrlo rijetko. 

Prirodna kozmetika tako može biti s medom, propolisom, matičnom mliječi, peludi, voskom, pčelinjim otrovom i to pojedinačno ili u raznim međusobnim kombinacijama. Pčelinji proizvodi se kombiniraju i s ekstraktima ljekovitog bilja pri čemu djeluju sinergistički, pojačavajući međusobno djelovanje.

Apiterapija se od davnine upotrebljava u svrhu prevencije i liječenja bolesti, a posljednjih godina i suvremena medicina pridaje joj sve veću pozornost, i to s razlogom. Možda zato pčele rado nazivamo letećim farmaceutima. Srećom, neki pčelinji proizvodi uletjeli su i naše police pa je vrijeme da upoznate najbolje od najboljih i najvrjednijih pčelica u eko proizvodima BeeVenom touch!

Više o ovom hvalevrijednom hrvatskom brendu možete pročitati u našoj prethodnoj objavi. 

Nestanak pčela utječe na sve nas, a malim koracima možemo im pomoći da i dalje nesmetano odrađuju svoj važan posao. 

Prijavite se naš besplatan Newsletter i prvi saznajte sve novosti iz zdravog života uz Tvornicu Zdrave Hrane! Prijavom na newsletter ostvarite 10% popusta na prvu narudžbu. 

Zanimat će vas i...

• Pčelinji polen (cvjetni prah) - ljekovita svojstva, nuspojave i upotreba
• Zdrava prehrana - kako složiti nutritivno bogatu prehranu?
• Možemo li prehranom djelovati na posljedice kroničnog stresa?
• Vitamin D (vitamin sunca) - kako, kada i zašto ga uzimati?