Izbornik

Korisnička podrška: +385 1 5573 568

Kategorije proizvoda
Brza narudžba
0
U košarici (0)

Tvoja košarica je prazna.

Dodaj bilo koji proizvod iz kataloga.

Kupon je obračunat Obriši
Dostava: Besplatno
Ukupno s uključenim PDV-om: 0,00 €
Do besplatne dostave nedostaje ti 39,99 €
0,00 € / 39,99 €
0
Početna Zdravi kutak Pretilost - koji su uzroci, posljedice i rješenja za goruću pandemiju debljine?

Pretilost - koji su uzroci, posljedice i rješenja za goruću pandemiju debljine?

Donosimo strategije i rješenja kako stati na kraj ovom velikom globalnom problemu.

Rigorozne dijete nisu rješenje! Saznajte što je pretilost, koji su uzroci pandemije pretilosti i kako ona utječe na zdravlje i očekivani životni vijek. 

Svi članci
01. prosinac 2022.

Nakon posljednje kolumne na temu dijabetesa, povodom svjetskog dana te bolesti kojeg se globalno obilježilo 14. studenog, tema koja se na žalost nameće kao jedini logični nastavak jest pandemija još jedne kronične nezarazne bolesti – debljine.

Ove su dvije bolesti puno povezanije nego što bi se to na prvu dalo naslutiti.

Sadržaj članka

 

pretila žena sjedi za stolom i gleda u slatkiše koje želi pojesti
"Kako odoljeti...?"

Kako definirati pretilost?

Pretilost jest na osnovnoj razini medicinski definirana kao stanje u kojem je indeks tjelesne mase (BMI) od 30 kg/m2 ili veći.

Iako, treba naglasiti kako je  BMI faktor (body mass indeks – omjer težine i visine) vrlo neprecizna metrika, iz razloga što ne uzima u obzir masnu i mišićnu masu osobe, već samo najmanje bitan parametar – kilograme na vagi.

Unatoč ovom problemu „dijagnostike“ pretilosti, statistike su istovremeno i porazne i vrlo jasne:

  • oko 90% ljudi s dijabetesom tipa 2 ima dijagnosticiranu pretilost (BMI >30) ili prekomjernu tjelesnu težinu (BMI >25).
  • prevalencija dijabetesa tipa 2 je 3-7 puta veća u osoba koje su pogođene pretilošću nego u odraslih normalne težine, a 20 puta je vjerojatnija u osoba sa indeksom tjelesne mase BMI>35.

Povezanost ovih bolesti potječe iz činjenice koja potvrđuje da u situaciji viška kilograma, a pogotovo masne mase, stanice tijela postaju otpornije na djelovanje vlastitog hormona inzulina.

No, da ne duljimo više o dijabetesu o kojem smo već detaljno pisali, ovom prigodom ćemo se pozabaviti činjenicama i uzrocima kako smo se kao civilizacija u moderno doba doveli u situaciju da pretilost postane pandemijska bolest, te koje su nam opcije na raspolaganju kako bi uspješno preokrenuli navedeni porazni trend.

pretili muškarac sjedi s pivom i hamburgerom
Jednom se živi, ne!?

Činjenično stanje i statistike

Pretilost i kronične bolesti povezane s pretilošću trenutno pogađaju više od 2 milijarde ljudi diljem svijeta.

Pretilost je kronična metabolička bolest uzrokovana s više čimbenika, uključujući (ali ne ograničavajući se na):

  • redovnu, svakodnevnu konzumaciju kalorijama guste, procesirane hrane niske nutritivne vrijednosti i slabog indeksa sitosti
  • smanjenu tjelesnu aktivnost
  • inzulinsku rezistenciju i ostale metaboličke bolesti
  • psihosocijalne čimbenike.

Kod dijagnostike bolesti pretilosti, medicinski razlikujemo tri stadija:

  1. prekomjerna tjelesna težina (BMI od 25-29,9),
  2. pretilost (BMI od 30-39,9) i
  3. morbidna pretilost (BMI od 40 ili više).

Što kažu statistike? Epidemiološki podaci američkog Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku (NCHS) pokazuju da je prevalencija pretilosti kod odraslih iznosila 42,4% u razdoblju od 2017. do 2018. u Sjedinjenim Državama.

Na drugom kraju svijeta i u potpuno drugoj kulturi, u Kini, više od 50% odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu ili jest pretilo, a prema Izvješću o kroničnim bolestima i prehrani kineskih stanovnika iz 2020. godine.

Kakva je situacija u EU?

Generalno malo bolja nego u SAD i Kini, ali između svih članica Europske unije, Hrvatska stoji – NAJGORE.

Evo što kaže statistika osoba povišene tjelesne težine EU EUROSTAT-a iz 2019.:

graficki prikaz pretilih osoba u EU

Iz statistika su stručnjaci izdvojili:

  • Udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom u EU varirao je 2019. između 37 % u Italiji i 58 % u Hrvatskoj za žene, te između 53 % u Francuskoj i 73 % u Hrvatskoj za muškarce.
  • Dobna skupina od 18 do 24 godine predstavljala je najniži udio stanovništva s prekomjernom tjelesnom težinom u EU u 2019., dok su oni od 65 do 74 godine imali najveći udio.
  • U 2019. udio žena u EU-u za koje se smatra da imaju prekomjernu tjelesnu težinu smanjio se s povećanjem razine obrazovanja.
  • Ovaj članak predstavlja statističke podatke o udjelu stanovništva s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilo u Europskoj uniji (EU), kao i u Norveškoj, Srbiji i Turskoj. Problemi s tjelesnom težinom i pretilošću rastu velikom brzinom u većini država članica EU-a, s procjenama od 52,7 % odrasle populacije (u dobi od 18 i više godina) u EU-u s prekomjernom tjelesnom težinom u 2019.
  • Pretilost je ozbiljan javnozdravstveni problem jer značajno povećava rizik od kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije, koronarnih bolesti srca i određenih vrsta raka.
  • Za određene pojedince, pretilost može nadalje biti povezana sa širokim rasponom psiholoških problema. Za društvo u cjelini to ima značajne izravne i neizravne troškove koji stavljaju značajan pritisak na zdravstvenu skrb i socijalne resurse.

Dakle imamo veliki globalni problem, a čini se da vlade država i javno zdravstvo opasno kasne s reakcijom…

Uzroci pandemije pretilosti – kako smo se doveli u ovakvo stanje?

Pretilost se, na onoj osnovnoj tj. banalnoj razini, javlja kada se tijekom vremena kontinuirano konzumira više kalorija nego što ih se kroz dan potroši.

Ipak, ponavljanje isključivo jednadžbe „Calories-In, Calories-Out" kao nekakve religiozne mantre, i okrivljavanje ljudi da se ne pridržavaju prvog zakona termodinamike o očuvanju energije, neće nas nikamo dovesti.

Ljudi su iznimno kompleksna bića. Mnogo je čimbenika, a neka od njih su često izvan čovjekove kontrole, koji mogu ozbiljno otežati upravljanje svojom tjelesnom težinom.

Ljudi s pretilošću nisu sami po sebi lijeni ili manje inteligentni. Dodatno, mnogi pojedinci s dijagnosticiranom pretilosti često su podvrgnuti stigmi s obzirom na svoj izgled i težinu, i od strane medicinskih stručnjaka i društva u cjelini.

U osnovi nenamjernog povećanja tjelesne težine i nastanka pretilosti mogu biti i:

  • životni stres,
  • traume,
  • medicinska stanja,
  • poremećaji hranjenja,
  • loša ravnoteža između posla i privatnog života,
  • depresija,
  • proračunska ograničenja,
  • život u područjima koja nisu pogodna za tjelesnu aktivnost (prenapučeni gradovi),
  • nedostatak podrške obitelji…

4 faktora koja su prouzročila pandemiju pretilosti

Navedene okolnosti su objektivni problem modernog životnog stila, ali ipak postoje četiri ozbiljnija faktora rizika, usko vezana uz nastanak pandemije pretilosti, a s kojima bi se definitivno ozbiljno trebalo obračunati. Krenimo redom:

1. PREHRABENO OKRUŽENJE: Prehrambena industrija i prateći marketing

Porast pretilosti i prevalencije dijabetesa tipa 2 u moderno doba dogodio se paralelno sa napretkom industrijskog prehrambenog sustava, kojeg karakterizira velika proizvodnja visokoprinosnih, jeftinih poljoprivrednih "inputa" (prije svega kukuruza, soje i pšenice), a koji se zatim rafiniraju i prerađuju te tako generiraju obilje (nutritivno nekvalitetne) hrane.

Prerađena i ultra-prerađena hrana postala je sve prisutnija (sada čini većinu kalorija koja se konzumira u razvijenom zapadnom svijetu!), a čija je reodvna konzumacija direktno povezana s nizom loših zdravstvenih ishoda.

Ultra prerađena hrana može vrlo izgledno olakšati prejedanje i razvoj bolesti pretilosti – tipično je neprirodno bogata kalorijama, soli, šećerom i masnoćama, a sugerira se da bi trebala biti oblikovana tako da ima “natprirodna apetitivna svojstva“, koja zatim mogu rezultirati patološkim ponašanjima u prehrani.

Navedenim kombinacijama okusa, na kojima obrazovani prehrambeni inženjeri godinama rade za basnoslovne naknade, jako je teško odoliti.

Važno je razumjeti da je takva hrana rađena isključivo sa jednom namjerom – profitom!

Ista je natprirodno ukusna, „zove“ za ponovnu kupnju te konzumaciju i tako u krug. Zdravstvene posljedice u civilizaciji – za tu industriju izgleda da su apsolutno nebitne.

Naravno, sve tvrdnje trebaju biti znanstveno potkrepljene! Postoje mnoga istraživanja na ovu temu, poput studije Halla i suradnika iz 2019.

U toj je studiji pokazano slijedeće:

„Istražen je utjecaj kako ultra-obrađena hrana utječe na energetski unos kod 20 odraslih osoba stabilne tjelesne težine, prosječne dobi 31 godina te prosječnog BMI 27. Ultra-prerađena hrana opisana je kao „formulacija uglavnom jeftinih industrijskih izvora prehrambene energije i hranjivih sastojaka uz dodatak aditiva, dobivena nizom industrijskih postupaka“ i koja sadrži minimalne količine cjelovite, nutritivno bogate hrane.

Ispitanici su primljeni u Klinički centar NIH i podijeljeni na grupe: ultra-obrađenu ili neprerađenu prehranu tijekom 2 tjedna, nakon čega je odmah slijedila alternativna prehrana tijekom iduća 2 tjedna. Obroci su osmišljeni tako da budu usklađeni s prikazanim kalorijama, energetskom gustoćom, makronutrijentima, šećerom, natrijem i vlaknima. Ispitanicima je naloženo da konzumiraju onoliko hrane koliko žele, iliti „ad libitum”.

Rezultati studije su dramatični. Energetski unos bio je povećan kod grupe sa konzumiranom ultra-procesiranom prehranom za u prosjeku:

  • 508 kcal/dan, uz povećanu potrošnju
  • ugljikohidrata: 280 kcal/dan 
  • masti: 230 kcal/dan,
  • ali ne i proteina: −2  kcal/dan.

Promjene tjelesne težine bile su logično u velikoj korelaciji s unosom energije, pri čemu su sudionici dobili u dva tjedna u prosjeku 0,9 kg u grupi konzumirane ultra obrađene hrane, a s druge strane izgubili u prosjeku 0,9 kg u grupi konzumirane neprocesirane i minimalno procesirane hrane.

Možemo zaključiti samo jedno: Ograničavanje konzumacije ultra-prerađene hrane može biti učinkovita strategija za prevenciju i liječenje pretilosti. 500 kalorija viška tu i tamo nije toliko puno, ali 500 kalorija više 365 dana u godini jest jedino = dobitna formula za pandemiju pretilosti!

Rješenje? Kao i u puno problema – politika!

Nužno je stvaranje sveobuhvatnih javnih inicijativa za poboljšanje marketinške i prehrambene kulture prehrambene industrije.

Preusmjeravanje financiranja na rješavanje ovih čimbenika moglo bi rezultirati smanjenjem u milijardama dolara/eura izdataka za zdravstvenu zaštitu. Ako želimo spriječiti kronične bolesti koje muče cijelu planetu, proces počinje rješavanjem temeljnih nejednakosti koje stvaraju naši poljoprivredni, zakonodavni i društveni sustavi. Koliko je realno da će se ovo desiti na razini sustava? Procijenite sami…

2. MODERNI SJEDILAČKI LIFESTYLE

Više od dvije trećine stanovništva srednje dobi u razvijenim zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Australije trenutno ima prekomjernu tjelesnu težinu ili jest pretilo, što predstavlja dodatne značajne zdravstvene rizike za aktualnu generaciju. Prognoze govore da će ovo biti prva generacija u povijesti čovječanstva koja je živjela kraće u prosjeku od svojih roditelja!

debeo muškarac se odmara na luftiću uz sok

Trend se izgleda neće tako skoro okrenuti, naime oko 6% djece također je pretilo, a ta će se pretilost vjerojatno „preliti“ i na odraslu dob. Dodatno, prekomjerna tjelesna težina/pretilost i tjelesna neaktivnost u srednjoj dobi jaki su markeri za razvoj neke nezarazne kronične bolesti tijekom vremena.

Noviji dokazi iz znanstvenih studija naglašavaju važnost usredotočivanja na ravnotežu aktivnosti s intenzitetom/količinom dnevne svjetlosti (godišnja doba) te povećane zastupljenosti sjedilačkog ponašanja. Osobito se to odnosi na velike količine vremena koje odrasli u industrijaliziranim i zemljama u razvoju provode sjedeći u svojih budnih 15,5 sati u prosjeku.

Posebna briga današnjice jest kako pristupiti smanjenju ili prekidu produljenog vremena sjedenja i kako se to može povezati s fizičkim aktivnostima umjerenog do snažnog intenziteta. Ono što je sada potrebno je širi, inovativni pristup razumijevanju i utjecaju na sjedilačko ponašanje uz povećanje tjelesne aktivnosti. To zahtijeva promjenu paradigme, tako da se razmišlja o ravnoteži sjedilačkog ponašanja i aktivnosti u svim aspektima svakodnevnog života, uključujući prijevoz, radno okruženje, kućni rad i slobodno vrijeme, posebno s ciljem upravljanja pandemijom pretilosti i naglašavanja uloge ukupne tjelesne aktivnosti u prevenciji daljnjeg povećanja masne mase pojedinca.

Dakle, doveli smo se u situaciju da puko smanjenje vremena sjedenja u danu može imati barem jednako važno ulogu promicanja tjelesne aktivnosti u održavanju zdrave tjelesne težine i sprječavanju daljnjeg debljanja i pogoršanja ishoda kroničnih bolesti u odraslih osoba srednje dobi. Navedeno je ključno za trenutno i buduće zdravlje starije populacije.

Ostale mogućnosti prema rezultatima spomenutih istraživanja uključuju provođenje studija o tome kako najbolje promovirati veće količine ukupne tjelesne aktivnosti (aktivnosti laganog intenziteta uz aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta), u kontekstu sveprisutnih ekoloških i društvenih pokretača vremena sjedenja na poslu te nepovoljnih okolnosti za kretanje kod kuće.

Pitanje prevelike količine svakodnevnog sjedenja ima izazovne implikacije za buduću zdravstvenu praksu i zahtijevat će razvoj novih vrsta kliničkih i javnozdravstvenih smjernica!

3. DEPRIVACIJA (nedostatak) SNA

Kakve sad veze imaju san i pretilost? Vjerujte – ogromne!

Ovu problematiku uspješno su detektirale mnoge studije, ovom prilikom prilažemo studiju Wang i suradnika iz 2018.

Ciljevi studije bili su ispitati učinke umjerenog ograničenja spavanja (SR – sleep restriction) na tjelesnu težinu, tjelesni sastav i metaboličke parametre. Ispitanici su bili odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili dijagnosticiranom pretilosti, podijeljene u grupe:

  • režim s ograničenjem unosa kalorija (CR) od 8 tjedana
  • dodatno u kombinaciji s ograničenjem količine spavanja (CR + SR).

Svi su sudionici dobili upute da ograniče dnevni unos kalorija na 95 posto (5% deficit) izmjerene stope metabolizma u mirovanju. Sudionici u skupini CR + SR također su dobili instrukcije da smanje vrijeme u krevetu pet noći i da spavaju „ad libitum“ druge dvije noći svaki tjedan, dakle imitirali su prosječan radni tjedan.

Grupa CR + SR smanjila je san u prosjeku za 57 minuta dnevno tijekom SR dana i povećala san za prosječno 59 minuta tijekom „ad libitum“ dana spavanja, što je rezultiralo smanjenjem količine sna za prosječno 169 minuta (nešto više od 2.5 sata!) tjedno.

Grupe CR i CR + SR izgubile su slične količine težine, nemasne mase i masne mase. Međutim, udio ukupne mase izgubljene kao masnoća bio je značajno veći u CR skupini. Taj je udio bio veći od postotka tjelesne masti na početku za CR, ali ne i za skupinu CR + SR. Koncentracija hormona leptina („hormon sitosti“) natašte smanjena je samo u CR + SR.

Dakle, svega 1 sat restrikcije sna kroz pet noći tijekom tjedna doveo je do manjeg udjela gubitka masne mase kod osoba koje su bile podvrgnute kalorijskom deficitu. Dakle, unatoč sličnom gubitku težine uslijed istog kalorijskog deficita, ograničenje sna negativno utječe na promjene u tjelesnoj građi, a “nadoknađeni” san te promjene izgledno neće moći u potpunosti preokrenuti.

Ovo istraživanje pokazalo je da je umjerena restrikcija sna (SR - otprilike 60 minuta smanjenja trajanja sna tijekom 5 dana u tjednu i „ad libitum“ spavanja tijekom preostala 2 dana), rezultirala manjim udjelom gubitka tjelesne masti, ali većim udjelom gubitka onog što ne želimo - nemasne mase, kod osoba prekomjerne težine podvrgnutima umjerenom kalorijskom deficitu. Od izgubljene kilaže, u CR grupi 83% izgubljene kilaže pripadalo je masnoj masi dok je u grupi koja je imala i skraćeni san (CR+SR) udio izgubljene masne mase puno manji i iznosi 62 %.

žena je zaspala na laptopu za stolom uz kavu
Ništa nam ne može zamijeniti ili nadoknaditi kvalitetan san noću!

Ovo nije bilo samo jedno izolirano ispitivanje, do vrlo sličnog su zaključka došli i Tasali i sur. u istraživanju objavljenom ove godine.

Nakon dvotjednog uobičajenog razdoblja spavanja na početku studije, sudionici su podijeljeni na:

  • individualiziranu sesiju savjetovanja o higijeni spavanja s namjerom da im se produži vrijeme spavanja na 8,5 sati (skupina sa produženjem sna) i
  • na nastavak uobičajenog režima spavanja (kontrolna skupina).

Svi sudionici dobili su upute da nastave svakodnevne rutinske aktivnosti kod kuće bez ikakve propisane prehrane ili tjelesne aktivnosti.

Analizirani su podaci 80 sudionika. Trajanje spavanja povećano je za približno 1,2 sata po noći, u skupini koja je produžila san u odnosu na kontrolnu skupinu. Grupa koja je produžila spavanje imala je značajno smanjenje energetskog unosa u usporedbi s kontrolnom skupinom (-270 kcal/dan u prosjeku). Promjena trajanja sna bila je u obrnutoj korelaciji s promjenom unosa energije, što je rezultiralo smanjenjem težine u skupini koja je produžila spavanje u odnosu na kontrolnu skupinu.

Ovo ispitivanje pokazalo je da produljenje sna generalno smanjuje unos energije hranom i rezultira negativnom energetskom ravnotežom u stvarnom životu među odraslima s prekomjernom tjelesnom težinom, a koji su obično skraćivali trajanje spavanja. Poboljšanje i održavanje zdravog trajanja sna tijekom dužih razdoblja moglo bi biti dio programa prevencije pretilosti i uspješnog procesa mršavljenja.

U ovim se istraživanjima još jednom pokazalo da je 7h minimum na koji bi trebali ciljati u prosjeku tijekom cijele godine, sve manje od tog je jednostavno – premalo, za praktički sve aspekte našeg zdravlja.

Sav redovni trening, uredna prehrana i životni stil mogu imati ozbiljnog „neprijatelja“ u nedovoljnoj količini sna. Nema pilule i trika kojim možemo nadoknaditi nekvalitetan i prekratak san. Neka isti postane vaš prioritet.

4. „DIJETNI MENTALITET“

„Dijete“ su way of life u zapadnjačkom svijetu. Ta rečenica nam sama dovoljno govori koliko u pravilu ne razumijemo energetske potrebe i mehanizme koji se odvijaju u našim tijelima.

U Hrvatskoj nije ništa drugačije, ovdje se i u javnom prostoru, nerijetko i od visoko-obrazovanih ličnosti, često može čuti – nema mršavljenja bez „dijete“ i trčanja. Kakva razina zablude!

Ukoliko ste vi jedni od tih ljudi koji ne odustaje od „dijeta“, sigurno ćete se pronaći na ovom grafikonu:

Ovih 11 „strategija“ su klasične „narodske“ metode mršavljenja, neke imaju smisla, a druge baš i ne. Kroz ovo se istraživanje otkrilo da je više od POLOVICE stanovnika SAD-a, pokušalo izgubiti kilograme u periodu 2013-2016.

Nameću se logična pitanja...

Kako je moguće da je tolika razina pretilosti u modernom svijetu, a preko polovice ljudi konstantno pokušava izgubiti kilograme? Gdje svi gube ove bitke?

U ovom dijelu ćete vidjeti studije koje datiraju još iz prošlog stoljeća, dakle možemo zaključiti kako nikako ne učimo na greškama, i kao civilizacija po pitanju dijeta i debljine se vrtimo u krug već više od 30 godina…

Samo-procjena kalorijskog unosa

Studija Lichtman i sur iz 1992. kaže:

„Neki pretili ispitanici opetovano ne uspijevaju smršaviti iako navode da su svoj kalorijski unos ograničili na manje od 1200 kcal dnevno.

Proučili smo dva objašnjenja za ovu prividnu otpornost na prehranu u tolikom deficitu – nisku ukupnu potrošnju energije i nedovoljno prijavljivanje kalorijskog unosa, kod 224 uzastopna pretila ispitanika koji su se javljali na liječenje.

Ispitanici su prijavili stvarni unos hrane niži za prosječno 47 % od stvarnog te istovremeno precijenili su svoju tjelesnu aktivnost za prosječno 51 %!

Energetski unos prijavljen od strane ispitanika tijekom 14-dnevnog razdoblja istraživanja bio je prosječno na 1028 kcal dnevno, dok je njihov stvarni energetski unos bio prosječno 2081 kcal dnevno. Iako ispitanici nisu imali izrazite psihopatološke karakteristike, „predosjećali” su genetski uzrok njihove pretilosti.

Glavni nalaz ove studije je da se neuspjeh u gubitku težine unatoč „niskom“ kalorijskom unosu koji su sami prijavili može objasniti značajnim pogrešnim izvještavanjem o unosu hrane i tjelesnoj aktivnosti.

žena sjedi jede fast food i računa kalorije
"Kad' bi barem sve ovo imalo samo 40ak kalorija..." 

Osim većeg stupnja pogrešnog izvješćivanja, ispitanici su češće koristili lijekove za štitnjaču, imali su jače uvjerenje da je njihova pretilost uzrokovana genetskim i metaboličkim čimbenicima, a ne prejedanjem, te su prijavili manje gladi te više kognitivnih ograničenja. Subjekti koji su se javljali na terapiju za kontrolu tjelesne težine i koji su imali ove nalaze u vezi s poviješću „rezistencije na dijetu” koju su sami prijavili, jasno bi prenijeli dojam da je „mala brzina metabolizma“ uzrokovala njihovu pretilost.

Rezultati evaluacije svih glavnih aspekata energetskog metabolizma u ispitanika potvrdili su da je značajno pogrešno izvješćivanje o unosu hrane i tjelesnoj aktivnosti uzrok otpornosti na prehranu koju su prijavili.

Zaključci i savjeti 

Nadamo se da ste pomoću ovotjednog teksta uspješno uočili zašto se moderna civilizacija bori sa pandemijom debljine. Ukoliko vi ili vaši susjedi/ukućani/poznanici ne gubite kilograme, a to već neko vrijeme pokušavate i želite, stavljamo za kraj podsjetnik, sumirane zaključke prezentirane u ovom tekstu:

  • Pretilost je kompleksna metabolička bolest, pa su stoga i uzroci mnogobrojni i kompleksni.
  • Postoje deseci faktora koji utječu na pojavu pretilosti, a najčešći su: prekomjeran unos kalorija putem procesirane hrane, sjedenje/nekretanje, nedostatak sna i često prakticiranje „dijeta“.
  • Nije moguće odoliti natprirodno ukusnoj, ciljano dizajniranoj procesiranoj hrani. Navedenu uklonite iz vašeg popisa za shopping i vidokruga, ne nužno apsolutno, ali izgledno da će takvu hranu želite uklonjenu iz vašeg jelovnika kroz barem 80% vremena.
  • Kažete da unosite malo kalorija, a ne gubite na kilaži  – ne unosite toliko kalorija koliko mislite, već (osjetno) više.
  • Nemate spor metabolizam, dapače, većina pretile populacije ima „brz“ metabolizam, samo je kalorijski unos hranom još viši od te visoke vrijednosti.
  • Gadgeti/satovi dramatično precjenjuju kalorijsku potrošnju (do 70%!!) i ne morate trošiti energiju na praćenje koliko ste kalorija izgubili na treningu. Greška u tom podatku je prevelika, a dodatno - kalorijska potrošnja nije jedan od klinički značajnih ishoda vježbanja!
  • Dijete su jedan od najvećih uzroka globalne pandemije pretilosti u modernom svijetu. Preradikalno ograničen unos kalorija rezultirati će sa osjećajem gladi, gubitkom mišićne mase i uvijek „yo-yo“ efektom, poznatijim kao „izgubim 5, ali zato vratim 7 kg“.
  • Ukoliko je jedna ili više dijeta rezultiralo neuspjehom (a uvijek bude tako), odustanite od te strategije. Angažirajte stručnu osobu i pokrenite proces PROMJENE koji će rezultirati dugoročnim uspjehom i zadržavanjem zdravih razina tjelesne masti i ukupne kilaže.
  • Svi napori u vidu tjelesne aktivnosti i prehrane mogu pasti u vodu ako tijelu ne osigurate dovoljnu količinu kvalitetnog sna, minimalno 7 sati u prosjeku!

Za još mnogo savjeta i zdravih recepata prijavite se na naš besplatan NEWSLETTER!

Komentiraj članak

Tvoj email neće biti objavljen i koristit će se samo u svrhu odgovaranja na ostavljeni komentar/recenziju.

Korisnička podrška

Pon - Pet: 07:00 - 15:00h

+385 1 55 73 568

[email protected]

Želiš 10% popusta?

Prijavom na newsletter ostvari 10% popusta na prvu narudžbu. 
Besplatno primaj savjete i recepte iz svijeta zdrave prehrane. 
*Popust se ne zbraja s drugim popustima.