Sve što morate znati o cimetu!

Povijest cimeta

Nekada davno, cimet se smatrao jednom od najluksuznijih namirnica na svijetu. Najraniji spomen cimeta datira iz Egipta 2000 godina prije Nove ere, a korišten je kao lijek, mirisno sredstvo pri balzamiranju, konzervans i začin.

Europljani su znali da cimet dolazi iz egipatskih trgovinskih luka, no njegovo im podrijetlo nije bilo poznato jer su Arapi čuvali svoj monopol nad trgovinom cimeta elaboriranim pričama. Tako se vjerovalo da se cimet mrežama vadi na izvoru Nila, da štapiće cimeta skupljaju mitske ptice cinnamologusi, da se cimet bere u dubokim kanjonima kojeg čuvaju čudovišne zmije itd.

Početak prekooceanskih istraživanja velikim dijelom je bio motiviran željom za širenjem trgovine začinima. U vrijeme Kolumbovih ekspedicija cimet je bio na vrhuncu potražnje. Nakon brojnih bezuspješnih potraga cimet su konačno pronašli Portugalci 1518 godine. Do 1800 godine cimet više nije imao status rijetkog luksuza.

Vrste cimeta

Postoje stotine vrsta cimeta, no samo se četiri koriste u komercijalne svrhe: cejlonski cimet, kineski cimet, sajgonski cimet i cimet Korintje. Cejlonski cimet poznat je i kao „pravi“ cimet jer svojim nutritivnim svojstvima odskače od ostalih vrsta, a taj skok prati i njegova cijena na tržištu. Uzgaja se na Šri Lanki, Madagaskaru, Brazilu, u Indiji i na Karipskom otočju. Cejlonski je cimet svjetliji od ostalih triju vrsta. Krhke je strukture i i u odnosu na ostale vrste odlikuju ga znatno tanji, gotovo lisnati slojevi na štapićima. Krasi ga i specifično slatkasta blaga aroma koja je idealna kako za indijske curryje, tako i za lagane deserte.

Na europskom i sjevernoameričkom tržištu još je uvijek najrasprostranjeniji kineski Cassia cimet zbog svoje intenzivne arome i pristupačne cijene. Tamnije je nijanse crvenosmeđe boje u odnosu na cejlonski cimet, a karakteriziraju ga stanovita gorčina i intenzitet.

Sajgonski cimet, očekivano, raste u Vijetnamu. Dobiva se od zimzelenog drveta autohtonog jugoistočnoj Aziji. Od svih komercijalnih vrsta cimeta, upravo ovaj sadrži najvišu razinu cinemaldehida u eteričnom ulju što mu daje robusnu aromu karakterističnu za vijetnamsku kuhinju uključujući i njihovu poznatu juhu sa rezancima – pho.

Korintje je cimet kojeg krase slične note kao i kineski, no nešto je blaži zbog čega je popularan u pekarskoj i slastičarskoj industriji.

Kumarin

Najvažniji razglog zbog kojeg se cejlonski cimet smatra superiornim svim ostalim vrstama je taj što u odnosu na ostale sadrži drastično nižu razinu kumarina, antikoagulansa koji dugoročnom konzumacijom ima toksični utjecaj na jetru. Osim u cimetu, kumarin se nalazi u lavandi, djetelini, jagodama, marelicama i višnjama.

Kada se koristi kao začin, cimet se konzumira u dovoljno malim dozama da razina kumarina ne utječe na opće stanje organizma, no ukoliko se koristi kao dodatak prehrani, svakako bi se valjalo držati cejlonskog cimeta.

Ljekovita svojstva cimeta

Jedna žličica cimeta sadrži oko 16% preporučene dnevne količine mangana, 3% željeza i 3% kalcija. Cimet je od davnina poznat po svojim antibakterijskim, antifungalnim, antivirusnim i antiparazitnim svojstvima. Sprječava grušanje krvi, poboljšava cirkulaciju, snižava razinu šećera u krvi, a krcat je i antioksidansima kao što su flavonoidi, polifenoli i fenolna kiselina. Po količini antioksidansa cimet stoji ispred superhrana kao što su češnjak, origano i đumbir.

Kako je cimet zadnjih godina predmet mnogih znanstvenih studija postoje naznake da ima znatan učinak na snižavanje kolesterola, da stimulira živčani sustav i da može pomoći pri usporavanju degenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest i sl. Obećavajuće su i studije koje cimet dovode u vezu s prevencijom i liječenjem raka, osobito onih koji zahvaćaju probavni trakt.

Ostale primjene

Osim u ljekovite svrhe cimet rado koriste i u kućanstvu. S obzirom na njegova antibakterijska svojstva, esencijalno ulje cimeta s vodom se može koristiti kao prirodni dezinficijens za površine koje su u svakodnevnoj uporabi.  10 kapi esencijalnog cimeta pomiješanih u 2dl vode pomoći će da se kućanstvo oslobodi od široko rasprostranjenih bakterija kao što su salmonela i e.coli.

Upravo zbog antibakterijskog učinka cimet je popularan i kao dodatak preparatima za njegu zubi i desni.

Esencijalno ulje cimeta korisno je i kao insekticid – upotrebljava se protiv mrava, grinja, uši, žohara i komaraca. Zbog svojih antifungalnih svojstava može se koristiti u borbi protiv gljivičnih infekcija kože.

Cimet je vrlo učinkovit za smirivanje probavnih smetnji i mučnina, pomaže kod nadutosti i povećane kiseline u želucu.