PočetnaZdravi kutakSuperhranaOd predsjednika do slavnih glumaca: evo kako su mnogi koristili moć prirode za vlastitu snagu!
Od predsjednika do slavnih glumaca: evo kako su mnogi koristili moć prirode za vlastitu snagu!
Dan planeta Zemlje
Korisnička podrška
S dolaskom proljeća, 22. travnja, obilježava se Dan planeta Zemlje - podsjetnik da je naš život neraskidivo povezan s prirodom koja nas okružuje.
Jeste li znali?
- Dan planeta Zemlje podsjeća nas da snaga prirode nije nešto udaljeno, već dio naše svakodnevice i izbora koje donosimo iz dana u dan
- Kroz povijest, od Thomasa Jeffersona i Nikole Tesle pa sve do Jennifer Aniston, mnogi su prepoznali upravo u prirodi izvor energije, ravnoteže i dugoročnog boljitka
- Njihovi primjeri nas mogu inspirirati da prava promjena ne dolazi iz velikih odluka nego iz malih navika koje se ponavljaju i zapravo postaju način života
Teško je pronaći nekoga tko ne priželjkuje glasniji pjev ptica, zelenije krajolike, šum gustih krošnji i žubor čistih rijeka, jer upravo u toj jednostavnoj simbiozi leži ono najvažnije - suživot čovjeka i prirode. Dan planeta Zemlje zato podiže svijest o potrebi zaštite prirodnih resursa, odaje počast postignućima ekološkog pokreta, ali i podsjeća da čovjek bez prirode, zapravo, ne može.
Prvi Dan planeta Zemlje održan je 22. 4. davne 1970., na inicijativu senatora Edmunda Muskieja u Philadelphiji, Pennsylvania, u SAD-u. Danas, više od pola stoljeća kasnije, Dan planeta Zemlje okuplja više od milijardu ljudi u preko 190 zemalja, što ga čini jednim od najvećih građanskih pokreta na svijetu.
No unatoč toj veličini, njegova poruka nikad nije bila jednostavnija.
Ovogodišnji slogan 'Naša moć, naš planet' ne govori o radikalnim rezovima ni velikim gestama. Govori o svakodnevici i o navikama koje se ne primjećuju odmah, ali se zbrajaju kroz vrijeme. O izborima koje donosimo bez puno razmišljanja - što stavljamo u košaricu, kako punimo kuhinjske police, koliko prostora ostavljamo svježim, cjelovitim namirnicama.
Izbora uvijek imamo, a to nam pokazuju i imena kroz povijest. Od američkih predsjednika poput Thomasa Jeffersona, osvajača poput Sulejmana pa do glumica poput Jennifer Aniston, neke istaknute ličnosti uvijek su izabrali prirodu kako bi potvrdili boljitak svog bića.
Na koji je način zeleno, kao simbolično prirodna boja, uvijek bila prisutna u njihovim životima, otkrijte u nastavku i inspirirajte se njihovim životnim filozofijama.
Sadržaj:
- Kultura detoxa koju je na neki način provodio i Tesla
- Zelena rutina koja nikada ne izlazi iz mode
- Thomas Jefferson i njegova opsesija graškom
- Kellogg, otac cornflakesa koji je razmišljao nekoliko koraka unaprijed
- Sulejmanova raskoš utemeljena na jednostavnosti
- Možda niste znali o Danu planeta Zemlje
Kultura detoxa koju je na neki način provodio i Tesla
Svi znamo tko je bio čovjek doslovno ispred svog vremena, pa i na tanjuru! S obzirom na dostupne informacije, način života koji je prakticirao Tesla bio je tih, vrlo discipliniran, a vođen idejom da tijelo treba biti podrška umu, a ne distrakcija. Tako je u prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je prehrana bila vrlo jednostavna, Tesla otišao još korak dalje i njegovao gotovo matematički pristup hrani.
Birao je ono što bismo danas nazvali laganom i funkcionalnom prehranom - birao je namirnice koje se temelje na mlijeku, kruhu i povrću i lako probavljivim namirnicama, a s godinama je sve više naginjao biljnoj prehrani s mišlju da takav način života donosi veću jasnoću misli i dugoročnu vitalnost. I zaista, u to vrijeme kada je prosječna dob bila puno kraća, oko 40 do 50, odnosno 60 godina, Tesla je doživio duboku starost od 86 godina.
U stvaranju balansa i svjesnog odnosu prema tijelu često tražimo kompleksna rješenja. No, tajna bi upravo mogla biti u pojednostavljenju i pružanju tijelu onoga što mu je potrebno da bi funkcioniralo optimalno. U tome nam danas mogu pomoći i pažljivo odabrani dodaci prehrani koji podržavaju tijelo u fazama kada osjećamo težinu, umor ili zasićenost. Riječ je o formulama koje kombiniraju biljne ekstrakte i nutrijente kako bi se lakše uspostavila ravnoteža iznutra. Primjerice, formula poput Nutrigold Antioxidant & Detox Nature+, koji daje podršku organizmu u suočavanju s oksidativnim stresom i svakodnevnim izazovima, može biti prirodan nastavak takvog pristupa.
Zelena rutina koja nikada ne izlazi iz mode
Jutarnji smoothiji koji oduševljavaju svojom vibrantnom zelenom bojom, zeleni sokovi i dodaci koji donose prirodnu energiju organizmu, i ptice na grani već znaju, rutina su jedne od najpoznatijih zagovornica te jednostavne ‘zelene’ rutine, Jennifer Aniston. Glumica koja sinergijom prehrane i tjelovježbe postiže zavidnu kondiciju i na pragu 58. godine ne oslanja se na restrikcije, već na jasan princip - što manje procesiranog, a što više cjelovitih prirodnih namirnica.
Sličnim stavom vodi se i Kim Kardashian, čija svakodnevica uključuje zelene sokove, organsku prehranu i vrlo svjestan odnos prema sastojcima. Ovdje se više ne radi o trendu, već o dosljednosti i lifestyleu.
Ako već neko vrijeme razmišljate uvesti zelene sokove i smoothije, inspirirajte se našim zdravim receptima, a nutritivne vrijednosti i vibrantnu zelenu boju svakako podebljajte super namirnicama poput pšenične trave u prahu. Zanimljivo, prije nego što je pronašla svoje mjesto u mnogim kuhinjskim ormarićima, pšenična trava bila je opsesija jednog američkog agronoma. Charles F. Schnabel 1930-ih je hranio kokoši mladom pšenicom i primijetio da su zdravije i produktivnije.
Toliko je bio uvjeren u njezinu 'snagu' da je počeo promovirati sušenu pšeničnu travu kao dodatak prehrani i tako praktički pokrenuo prvi val 'superfood' industrije. Zelene biljke poput pšenične trave sadrže klorofil koji daje karakterističnu boju i nije ni čudo što se često povezuju s procesima obnove u prirodi, ali i organizma.
Thomas Jefferson i njegova opsesija graškom
Ako postoji povijesna ličnost koja je grašak shvaćala ozbiljno, onda je to bez sumnje Thomas Jefferson. Treći američki predsjednik bio je poznat po svojoj strasti prema vrtlarstvu, ali ono što je radio na svom imanju Monticello prelazilo je granice običnog hobija. Jefferson je uzgajao više od 30 različitih sorti engleskog graška i vodio precizne bilješke o njihovom rastu, okusu i vremenu dozrijevanja. No ono što cijelu priču čini posebno šarmantnom jest njegov mali, gotovo dječački ritual.
Svake godine organizirao bi svojevrsno natjecanje s prijateljima - pobjedu je odnosio onaj tko je prvi ubrao savršeno zreo grašak i poslužio ga za stolom. Svježi grašak počinje gubiti svoju prirodnu slatkoću već nekoliko sati nakon berbe, jer se šećeri brzo pretvaraju u škrob. Zapravo, Jeffersonova utrka za “prvim graškom” bila je potraga za savršenim trenutkom okusa.
Priča o grašku, naravno, ne završava u vrtu ovog američkog predsjednika. Riječ je o jednoj od najstarijih uzgajanih kultura na svijetu, s poviješću duljom od 7000 godina. Od antičkih civilizacija do današnjih kuhinja, grašak je ostao konstanta - jednostavan i hranjiv. Umjesto trenda, snaga graška se nameće i uvijek pronalazi svoje mjesto sa svim svojim nutrijentima i slatkoćom koja je ostala, primjerice, u pakiranju suhog zelenog graška.
Vjerujemo da ćete se složiti kako je grašak klasik koji nikad ne izlazi iz mode.
Kellogg, otac cornflakesa koji je razmišljao nekoliko koraka unaprijed
Prije nego što su cornflakes postali simbol brzog doručka, njihov tvorac imao je sasvim drugačiju ideju o prehrani. John Harvey Kellogg, liječnik s kraja 19. i početka 20. stoljeća, vodio je sanatorij u Battle Creeku u kojem su se okupljali bogati Amerikanci u potrazi za boljim zdravljem. No umjesto luksuza, dočekivao ih je discipliniran režim: rano ustajanje, kretanje, boravak na svježem zraku i prehrana koja je bila vrlo jednostavna.
Na jelovniku su dominirali povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i lagani obroci bez viška začina i procesirane hrane. Kellogg je vjerovao da upravo takva prehrana daje tijelu prostor da se regenerira i vrati u ravnotežu.
Drugim riječima, živio je ono što danas nazivamo detoxom, puno prije nego što je taj pojam uopće postojao. A upravo je iz ovog pristupa, gotovo slučajno, nastao i prvi cornflakes. Nakon što je počeo kao jednostavan, lako probavljiv obrok za njegove pacijente, s vremenom je postao globalni proizvod.
Kada želimo rasteretiti tijelo i vratiti ga u ravnotežu, umjesto strogih režima, puno se bolje okrenuti malim, održivim navikama i dodatnoj podršci organizmu. Primjerice, formule poput Nutrigold Fat Burner Nature+ mogu se uklopiti kao suvremeni nastavak te filozofije prema kojoj dajemo podršku metabolizmu i svakodnevnom ritmu bez drastičnih rezova.
Sulejmanova raskoš utemeljena na jednostavnosti
Teško da bi itko imao dvojbe o Sulejmanu Veličanstvenom kao o oličenju raskoši. Prostrane odaje, ukrasi, ceremonije – turski osvajač znao je slaviti život. No iza te impresivne kulise krila se prehrambena filozofija koja je, iz današnje perspektive, iznenađujuće jednostavna.
Temelj osmanske kuhinje nisu činila egzotična ili teško dostupna jela, nego ono što je bilo dostupno, hranjivo i dugotrajno. Mahunarke, žitarice i sezonsko povrće činili su svakodnevnu osnovu, dok su bogatiji i kompleksniji obroci bili rezervirani za posebne prilike i svečanosti.
U tom kontekstu posebno se ističe jedno jelo koje je preživjelo stoljeća gotovo nepromijenjeno - mercimek çorbası, juha od leće. Topla, zasitna i jednostavna, bila je prisutna i u palači i u svakodnevnom životu, što dovoljno govori o njezinoj važnosti.
Leća je u toj kulturi imala dvostruku ulogu. S jedne strane bila je izvor stabilne energije i dugotrajne sitosti. S druge, simbol skromnosti i ravnoteže, čak i u okruženju koje je obilovalo luksuzom.
Zelena boja, koja dominira upravo u takvim namirnicama, postaje i simbol obnove, ravnoteže i snage koja dolazi iz prirode, a ne protiv nje, a zato zelena leća prestaje biti tek sastojak, već klasik koji nikad ne izlazi iz mode.
Možda niste znali o Danu planeta Zemlje...
Procjenjuje se da na planeti trenutno živi oko 8,3 milijarde ljudi. Iako se broj ljudi povećava iz dana u dan, tempo rasta zapravo postupno usporava. Trenutačna stopa rasta iznosi oko 0,85 posto godišnje, što znači da svake godine naš planet nastani dodatnih 70 milijuna ljudi.
Procjene pokazuju da će svjetska populacija nastaviti rasti usporenijim tempom, te bi brojku od oko 9 milijardi ljudi mogla dosegnuti 2037. Upravo zato sve češće govorimo o ravnoteži - o načinu na koji živimo, trošimo i brinemo o resursima koje dijelimo, a Dan planeta Zemlje upravo je jedan dan kada je ta rasprava najglasnija. Evo koje se još zanimljivosti vežu uz ovaj iznimno važan dan.
1. Ideja za Dan planeta Zemlje krenula je iz senatskog ureda
Dan planeta Zemlje osmislio je Gaylord Nelson, američki senator iz Wisconsina, potaknut nizom ekoloških katastrofa koje su uzdrmale javnost. Svjestan da je potrebno nešto više od političkih rasprava, okupio je mlade aktiviste, među kojima i Denisa Hayesa, te su zajedno pokrenuli inicijativu koja je ubrzo prerasla u globalni pokret.
2. Reakcija na alarmantne ekološke događaje
Šezdesete godine prošlog stoljeća obilježile su snažne slike zagađenja i uništavanja prirode. Knjiga Silent Spring Rachel Carson razotkrila je opasnosti pesticida, dok je požar na rijeci Cuyahoga postao simbol industrijskog nemara. Takvi trenuci probudili su kolektivnu svijest i otvorili prostor za promjenu.
3. Milijuni ljudi na prvom obilježavanju
Na prvom obilježavanju Dana planeta Zemlje koje je održano 1970. godine, više od 20 milijuna Amerikanaca izašlo je na ulice kako bi izrazilo podršku zaštiti okoliša. U New Yorku je čak zatvorena Peta avenija, dok su se diljem zemlje organizirale akcije čišćenja i prosvjedi. Radi se o trenucima koji su udarili osnove ekologiji kao temi od javnog interesa.
4. Jasna strategija iza izbora datuma
Kako su organizatori željeli privući studente, pažljivo su birali datum koji se neće preklopiti s praznicima ni ispitima. Upravo se 22. travnja pokazao kao idealan dan, dovoljno fleksibilan za okupljanje mladih i angažiranih ljudi. 22. travnja 1970. godina bila je srijeda.
5. Inicijativa koja se pretvorila u instituciju
Samo nekoliko mjeseci nakon prvog Dana planeta Zemlje osnovana je Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA). Ogroman odaziv građana pokazao je koliko je ova tema važna, a političke institucije morale su reagirati konkretnim mjerama.
6. Lokalna ideja ubrzo je postala globalni pokret
Već 1990. godine Dan planeta Zemlje okupljao je više od 200 milijuna ljudi diljem 141 zemlje. Ekologija je tako dobila globalni glas, a svijest o klimatskim promjenama počela se oblikovati na međunarodnoj razini.
7. Jedan od najvažnijih klimatskih sporazuma
Pariški sporazum, ključni dokument u borbi protiv klimatskih promjena, otvoren je za potpisivanje 2016. godine upravo na Dan planeta Zemlje. Više od 190 država obvezalo se na smanjenje emisija i aktivnu zaštitu planeta.
8. Raznovrsna podrška
Inicijativa je od samih početaka imala široku društvenu podršku. Među prvim financijskim podupirateljima bio je i sindikat automobilskih radnika, čiji je tadašnji čelnik donirao značajna sredstva za organizaciju prvog događanja.
9. Dan planeta Zemlje i danas potiče velike globalne akcije
Neke od najvećih akcija čišćenja u povijesti, ambiciozni planovi sadnje milijuna stabala… ovakve inicijative pokazuju da pokret ne stagnira, već se razvija i prilagođava suvremenim izazovima.
10. Simboli konkretne promjene
Svake godine nestaju milijuni hektara šuma, no paralelno s tim raste i svijest o važnosti pošumljavanja. Globalni projekti uspjeli su zasaditi desetke milijuna stabala, podsjećajući nas da i male akcije, kada se umnože, mogu imati velik utjecaj.
Prijavite se na naš besplatan Newsletter i prvi saznajte sve novosti iz zdravog života uz Tvornicu Zdrave Hrane! Prijavom na newsletter
ostvarite 10% popusta na prvu narudžbu.
Zanimat će vas i...
Tvornica Zdrave Hrane
Podržani načini plaćanja
Sve transakcije su zaštićene i odvijaju se putem sigurnih sustava za plaćanje. Možeš odabrati:
