Sebastijan Orlić otkriva kada je brza i gotova hrana dobar izbor

''Većina ljudi zbilja ne treba idealnu prehranu (što god to bilo), dva sata treninga svaki dan i dvoznamenkasti broj različitih suplemenata'', tako barem otkriva  doktor znanosti iz inženjerske kemije u području biotehnologije Sebastijan Orlić. No, još nije vrijeme da odahnete.

Nakon što prihvatite činjenicu da moderan stil života dokazano radi "kontra" našoj dugovječnosti i da ipak trebamo uložiti nešto truda, ali ne težiti savršenosti jer je i to jedna od zamki modernog vremena, upozorava Orlić, smjestite se negdje udobno i pokušajte usvojiti nekoliko izvedivih prijedloga malih prehrambenih promjena koje vam mogu pomoći da živite kvalitetnije, bez grižnje savjesti kada pojedete brzi obrok ili preskočite trening.

Uz pomoć stručnjaka pokušali smo u ovom brzom tempu života pronaći poneki jednostavniji način da budete živite bolje i opuštenije, osjećate se bolje i dugoročno učinite nešto dobro za svoje zdravlje. I ne brinite, barem kada je prehrana u pitanju, možda i postoji nekoliko aduta u rukavu.

Sadržaj:

• Čaša vode umjesto zaslađenog napitka
• Najveće greške u prehrani kada smo u žurbi
• Trendovi koji 'demoniziraju' ugljikohidrate
• Brza i gotova hrana ne mora biti loš izbor
• Kako prepoznati je li brzi ili gotovi obrok nutritivno dobar?
• Mogu li voćne kaše biti dio prehrane odraslih?
• Praktično i brzo rješenje za zdravu prehranu
• Postoji li prečac do ljetne forme?
• Savršeno nesavršeni kao dugoročna strategija
• Česta pitanja

Čaša vode umjesto zaslađenog napitka

Iako živimo brže nego ikad, zdrave navike apsolutno su izvedive, upozorava certificirani nutricionist i instruktor fitnessa. Problem nije manjak vremena koliko sama činjenica da zdravi život često zamišljamo kao projekt koji zahtijeva potpunu reorganizaciju života. Upravo suprotno, ono što dugoročno donosi rezultate male su i održive promjene koje se s vremenom pretvaraju u navike.

"Primjerice, redoviti nutritivno izbalansirani obroci, dovoljno sna, svakodnevno kretanje i dovoljan unos voća, povrća i proteinski guste hrane imaju daleko veći utjecaj na zdravlje i dugovječnost u usporedbi s bilo kojim pojedinačnim dodatkom prehrani ili nekakvim aktualnim, ali uvijek kratkoročnim trendom", naglašava Orlić.

Upravo zato se dugovječnost ne gradi spektakularnim odlukama koje donosimo jednom godišnje, nego stotinama malih odluka koje ponavljamo gotovo svaki dan. Nekoliko tisuća dodatnih koraka, odlazak na spavanje na vrijeme, čaša vode umjesto zaslađenog napitka ili uključivanje povrća u većinu obroka možda ne zvuče revolucionarno, ali njihov se učinak s godinama itekako zbraja.

Najveće greške u prehrani kada smo u žurbi

Osnove su to koje često zvuče jednostavno i iskreno pomalo dosadnjikavo, priznaje i sam Orlić. Većina ljudi zapravo zna što bi trebala raditi, no problem nastaje kada svakodnevne obveze preuzmu kontrolu nad rasporedom. Upravo tada počinju prehrambene greške koje nas udaljavaju od zdravijih izbora.

Za početak, možda bi bilo dobro izbjeći one najčešće. Sebastijan Orlić posebno izdvaja dvije.

"Najčešće se primjećuje preskakanje obroka tijekom dana uslijed žurbe, nedovoljan unos proteina i vlakana te oslanjanje na kavu odnosno kofein kao alat za održavanje energije. Kada ljudi predugo ne konzumiraju hranu tijekom dana, vrlo često navečer posegnu za velikim količinama hrane, primarno one procesirane, iznimno ukusne i vrlo kalorične, pa tada postaje puno teže donositi kvalitetne prehrambene odluke", objašnjava.

Dodaje i kako mnogi podcjenjuju važnost planiranja obroka i tjedne nabavke namirnica. Nekoliko unaprijed pripremljenih ili praktičnih nutritivno kvalitetnih opcija često može spriječiti posezanje za nutritivno siromašnim, a energetski vrlo bogatim izborima.

Drugim riječima, problem nije u tome što nemamo vremena skuhati savršen ručak svaki dan već kada zbog manjka vremena nemamo nikakvu alternativu.

Trendovi koji 'demoniziraju' ugljikohidrate

Ako postoji jedna prehrambena skupina koja posljednjih godina prolazi kroz pravi medijski linč, onda su to ugljikohidrati. No, prema Orliću, takav pristup nema previše smisla.

"Živimo u svojevrsnom 'carb-phobic' vremenu u kojem su svi ugljikohidrati stavljeni u isti koš i proglašeni lošima. Ugljikohidrati su, iako nisu esencijalni, primarni izvor energije i za mozak i za mišiće. Kada govorimo o kvalitetnim, minimalno prerađenim ugljikohidratima poput cjelovitih žitarica, voća, mahunarki i povrća, govorimo i o važnim izvorima vlakana, vitamina i minerala", ističe.

Njihovo potpuno izbacivanje često dovodi do pada energije, slabije koncentracije i lošijih sportskih performansi. Problem, naglašava stručnjak, nisu ugljikohidrati sami po sebi, nego prekomjeran unos energetski bogate hrane uz premalo kretanja.

Brza i gotova hrana ne mora biti loš izbor

Jedan od najvećih prehrambenih mitova jest onaj da je sve što dolazi u praktičnom pakiranju ili je spremno za konzumaciju automatski loše. No stvarnost je danas ipak nešto drukčija. Postoji velika razlika između nutritivno promišljenog i uravnoteženog obroka te klasične visoko prerađene hrane koja dominira tržištem fast fooda i pekarskih proizvoda, ukazuje Orlić.

"Bez obzira radi li se o brzom ili unaprijed pripremljenom obroku, važno je da sadrži sve što naše tijelo i um trebaju: kvalitetan izvor proteina, složene ugljikohidrate u količinama prilagođenim našim potrebama i potrošnji, nezanemarivu količinu vlakana te umjerene količine dodanih šećera, soli i zasićenih masti", objašnjava Orlić.

U mnogim situacijama nutritivno promišljen gotov obrok može biti neusporedivo bolji izbor od preskakanja obroka ili odlaska u pekaru i fast food. Idealna prehrana nije uvijek realna opcija, osobito u užurbanom životnom ritmu. Upravo zato praktična rješenja koja nude kvalitetan nutritivni sastav mogu igrati važnu ulogu u svakodnevici.

Kako prepoznati je li brz ili gotov obrok nutritivno dobar?

Prije svega, pogledajte nutritivni i energetski sastav proizvoda, upozorava Orlić i dodaje da što je lista sastojaka kraća i razumljivija prosječnom potrošaču, to je obično lakše procijeniti kvalitetu proizvoda.

''Također, važno je razlikovati proizvode bez dodanog šećera od onih koji sadrže velike količine različitih zaslađivača ili dodane fruktoze i fruktoznog sirupa. Preporučuje se obratiti pažnju i na sadržaj vlakana te ukupnu nutritivnu vrijednost proizvoda, a ne samo na jednu marketinšku poruku istaknutu na prednjoj strani pakiranja'', ističe.

Mogu li voćne kaše biti dio prehrane odraslih?

Upravo zato međuobroci jednostavnijeg sastava, bez dodanog šećera i s visokim udjelom voća, posljednjih godina postaju sve popularniji i među odraslima. Iako se voćne kaše često povezuju isključivo s dječjom prehranom, Orlić smatra da itekako mogu imati svoje mjesto i u prehrani odraslih osoba.

"Ako se uistinu radi o proizvodima koji sadrže isključivo voće bez dodanog šećera, oni mogu biti praktičan način za unos voća tijekom dana, osobito kada nemamo pristup svježem voću. Takvi proizvodi ne mogu potpuno zamijeniti svježe voće i povrće, ali mogu biti koristan međuobrok ili brz izvor energije, posebice tijekom putovanja, prije aktivnosti ili u situacijama kada su nam praktičnost i brzina važni", zaključuje Orlić.

Naravno, voćna kašica ne može zamijeniti konzumaciju sezonskog svježeg voća, niti bi to trebala. Ali u stvarnom životu, onom između posla, treninga, putovanja, sastanaka, dječjih obveza i trenutaka kada jedemo gotovo usput, praktičnost ponekad čini razliku između toga da pojedemo nešto smisleno ili da ponovno posegnemo za prvom opcijom koja nam dođe pod ruku.

"Ukoliko smo adekvatno adresirali preostale obroke u danu i izgradili ih oko proteinski guste hrane, zasigurno imaju prostora u određenim danima. Moderna populacija iznimno rijetko unosi preporučenu količinu voća i povrća na dnevnoj bazi, stoga je svaka opcija koja nam na ovom planu može pomoći vrlo vrijedna", objašnjava Orlić.

Praktično i brzo rješenje za zdravu prehranu

Na tom smo tragu u Tvornici Zdrave Hrane razvili Nutrigold voćne kaše, praktičan međuobrok osmišljen za užurbane dane kada nemamo uvijek vremena za idealno isplaniran obrok. Bez dodanog šećera, s pažljivo odabranim voćem, predstavljaju jednostavan način da tijekom dana unesemo više voća i pritom uživamo u bogatim okusima.

Nutrigold voćne kaše Ljubičasta snaga i Ružičasti eliksir namijenjene su svim generacijama koje traže brz i ukusan izvor energije bez nepotrebnih dodataka. Za najmlađe su tu Nutrigold kašice Medin doručak i Šumski prijatelj, pripremljene od pažljivo biranih sastojaka iz ekološkog uzgoja i osmišljene kao praktičan obrok za prve korake prema zdravijim prehrambenim navikama.

Između posla, škole, treninga, putovanja i brojnih svakodnevnih obveza, upravo su jednostavna i kvalitetna rješenja često ono što nam pomaže da donosimo bolje prehrambene odluke.

Zašto su Nutrigold voćne kaše dobra ideja?

 

Postoji li prečac do ljetne forme?

A ako smo vam do sada možda već dali ideju da postoji prečac do bolje forme, brzinske dijete i savršenog bikini bodyja, vijesti ipak nisu tako dobre. Ili, zapravo, možda jesu, samo nisu onakve kakve bismo najradije čuli dva tjedna prije godišnjeg odmora.

Uoči ljeta mnogi naglo mijenjaju prehranu i treninge kako bi što brže došli do forme, no Orlić upozorava da pokušaj nadoknađivanja mjeseci ili godina lošijih navika u nekoliko tjedana najčešće ne donosi ono što priželjkujemo.

"U nutricionizmu i fitnessu velika je pogreška pokušati nadoknaditi više mjeseci ili godina lošijih navika u nekoliko tjedana, pa čak i mjesec-dva. Ekstremne dijete i pretjerano vježbanje možda ponekad daju kratkoročne rezultate, ali rijetko stvaraju održive navike i stvarne rezultate na duge staze", ističe.

Još manje laskavo zvuči činjenica da se nakon restriktivnih dijeta često vrlo brzo vraćamo na početak, a ponekad i korak iza njega. Zato cilj ne bi trebao biti samo izgledati bolje za ljeto, nego napokon izaći iz začaranog kruga novih početaka, velikih odluka i malih odustajanja.

"Moj savjet je usmjeriti se na umjeren kalorijski deficit (u pravilu se preporuča do 500 kcal/dan), dovoljno visok unos proteina, redovitu tjelesnu aktivnost, prvenstveno trening jakosti, i kvalitetan san. Cilj ne bi trebao biti samo izgledati bolje za ljeto, već razviti navike koje će ostati i nakon ljeta", zaključuje Orlić.

Savršeni nesavršeni kao dugoročna strategija

I možda je baš u tome najvažnija lekcija. Dugovječnost, zdravlje i bolji osjećaj u vlastitom tijelu ne nastaju iz savršeno isplaniranog ponedjeljka, nego iz niza malih odluka koje ponavljamo i kada dan nije idealan. Ponekad je to šetnja umjesto još jednog sjedenja, ponekad voda umjesto zaslađenog napitka, ponekad obrok s dovoljno proteina i vlakana, a ponekad voćna kaša u torbi kada nemamo vremena ni za što drugo.

Nije glamurozno niti možda revolucionarno, ali je izvedivo - a u realnosti je to često najvažniji kriterij. Sasvim je u redu da budemo savršeni nesavršeni!

Česta pitanja

 

Prijavite se na naš besplatan Newsletter i prvi saznajte sve novosti iz zdravog života uz Tvornicu Zdrave Hrane! Prijavom na newsletter ostvarite 10% popusta na prvu narudžbu. 

Zanimat će vas i...

• Kako je autofagija povezana sa starenjem i dugovječnošću?
• Stres i zdravlje - možemo li prehranom djelovati na posljedice kroničnog stresa?
• Suplementi i dodaci prehrani: Vodič kroz osnove suplementacije
• 6 prehrambenih navika za dugoročno zdravlje i vitalnost