Korisnička podrška
Ako ste mislili da je cimet rezerviran samo za štrudle, božićne kolače ili kuhano vino, vrijeme je da ga doživite na nove načine i oplemenite svoja jela.
Ili ga ne volite ili ga obožavate. Cimet je začin koji u svakom slučaju nikoga ne ostavlja ravnodušnim i to zahvaljujući svojim specifičnim drvenastim notama i ugodnoj toplini. Osim što poboljšava okus mnogim jelima (možete li zamisliti božićne keksiće ili štrudlu bez cimeta?), u tradicionalnoj medicini zbog visoke razine antioksidansa i fenola koristi se i za tretiranje brojnih infekcija i bolesti. Prema ayurvedskoj praksi, cimet se dugi niz godina koristio u pripravcima za koje se vjerovalo da imaju antioksidativno i antibakterijsko djelovanje.
Dolaskom jeseni, odlučili smo u potpunosti prigrliti odvažnu i poznatu dubinu okusa cimeta i vidjeti u kojim je sve slučajevima možemo primijeniti. Pretpostavljamo da će vas neke kombinacije i iznenaditi!
Sadržaj:
Mirisi i okusi cimeta na koje smo naviknuli mogli bi se odnositi na samo jednu ili dvije vrste. Zapravo postoje stotine vrsta cimeta, a samo se četiri koriste u komercijalne svrhe: cejlonski cimet, kineski cimet, sajgonski cimet i cimet Korintje.
Poznat je i kao 'pravi' cimet, jer svojim nutritivnim svojstvima odskače od ostalih vrsta. Uzgaja se na Šri Lanki, Madagaskaru, Brazilu, u Indiji i na Karipskom otočju i svjetliji je od ostalih triju vrsta. Krhke je strukture i krasi ga i specifično slatkasta blaga aroma bez koje ne možemo zamisliti deserte.
Kineski cassia cimet ima intenzivnu aromu, tamnije je crvenosmeđe nijanse u odnosu na cejlonski cimet, a karakteriziraju ga određena gorčina i intenzitet. Najviše se koristi na europskom i sjevernoameričkom tržištu.
Od svih komercijalnih vrsta cimeta upravo ovaj sadrži najvišu razinu cinamaldehida u eteričnom ulju, što mu daje robusnu aromu, karakterističnu za kuhinju vijetnamksog područja odakle i dolazi. Bez cimeta je nezamisliva poznata vijetnamska juha s rezancima - pho.
Cimet kojeg krase slične note kao i kineski, ali nešto je blaži zbog čega je popularan u pekarskoj i slastičarskoj industriji.
Cimet usporava rast i razvoj bakterija pa se koristi kao prirodni konzervans, a dobar je izvor mangana, kalcija, željeza i cinka.
Cejlonski cimet u odnosu na ostale vrste sadrži drastično nižu razinu kumarina, antikoagulansa koji dugoročnom konzumacijom ima toksični utjecaj na jetru. Osim u cimetu, kumarin se nalazi u lavandi, djetelini, jagodama, marelicama i višnjama.
Kada se koristi kao začin, cimet se konzumira u dovoljno malim dozama da razina kumarina ne utječe na opće stanje organizma, no ako se koristi kao dodatak prehrani, svakako bi se valjalo držati cejlonskog cimeta.
Bez obzira za koju vrstu cimeta se odlučili, ovaj začin izvrsno će komplementirati brojnim jesenskim jelima, desertima i napitcima. Jedva čekamo sve isprobati!
Cimet će juhama i varivima dodati određenu dozu slatkoće i topline - sve što trebamo u ove jesenske prohladne dane! Posebno se dobro slaže s bundevom i batatom u toplim jelima na žlicu. Međutim, želite li impresionirati svoje goste aromatičnijom juhom, narežite bundevu i batat na komade, začinite muškatnim oraščićem i cimetom te zapecite. Povrće zatim izblendajte s temeljcem i vrhnjem.
Omiljeni bolognese dobit će dozu egzotične topline i punine okusa s prstohvatom cimeta. Slična jela, osim s cimetom, možete obogatiti i s malo đumbira i kumina te ih odvesti u smjeru egzotičnog Maroka.
U stisci s vremenom obično posežemo za kruhom i dodacima, a tost s kikiriki maslacem, bananom i cimetom na vrhu nedoljiva nam je i hranjiva opcija. Ako želite slađu varijantu, kikiriki maslac možete zamijeniti medom. Možete li tek zamisliti miris francuskog tosta natopljenog mlijekom, jajima i cimetom, posluženog s javorovim sirupom?
Omiljenim kokicama uz jesensku seriju sada možete dodati i pravi jesenski twist - umjesto sa solju pospite ih cimetom i po želji zdravijom opcijom zaslađivača.
Pečena feta u pećnici, posuta cimetom i lagano začinjena medom, ima ozbiljan potencijal da oduševi i najzahtjevnije goste. Ovo aromatično slano-slatko jelo podsjeća na grčko-bliskoistočne specijalitete, a ako ga poslužite uz topli pita kruh i orahe, dobit ćete predjelo zbog kojeg će vas pitati za recept.
Glavnim jelom sasvim ćete raspametiti goste ako tradicionalnim zalogajima dodate još malo uzbuđenja. Prstohvat cimeta u gulašima savršeno će naglasiti arome rajčice i crnog vina te dati dubinu okusa bez pretjerane slatkoće.
Ako ste ljubitelj prženih krumpirića, novi doživljaj ovog klasika dobit ćete posebnom mješavinom začina. Cimet sljubite s malo kajenskog papra i posolite i dobit ćete pikantno-slatki poguranac u ove tmurne jesenske dane.
Ljubitelji maslinova ulja i cimeta sigurno će jedva čekati isprobati ovu ideju! Ubacite štapić cimeta u bocu maslinova ulja i ostavite nekoliko dana. Začinjeno ulje savršeno paše uz pečenu bundevu ili pizzu s kozjim sirom. Kakav neočekivani obrat!
Jesenske opcije lattea možete napraviti i kod kuće. U mlijeko dodajte cimet, đumbir i po žličicu javorovog sirupa pa sve ugrijte. Zagrijte sok od jabuke s par štapića cimeta i dobit ćete ukusno okrepljujuće piće koje će grijati ruke dok ste pod dekicom.
Naravno, cimet je poželjan dodatak zobenim kašama, granolama, smoothiejima i slasticama. Štrudla od jabuka, orahnjača i makovnjača definitivno ne mogu proći bez ovog začina, a u jesen se slobodno ohrabrite proširiti svoj kulinarski repertoar - upotrijebite ga primjerice u palačinkama, pudinzima ili svojim drugim omiljenim slasticama.
Za najmirisnije jesenske dane inspirirajte se receptima ukusnih slastica:
Nekada davno cimet se smatrao jednom od najluksuznijih namirnica na svijetu. Najraniji spomen cimeta datira iz Egipta 2000 godina prije Nove ere, a korišten je kao lijek, mirisno sredstvo pri balzamiranju, konzervans i začin. Europljani su znali da cimet dolazi iz egipatskih trgovinskih luka, no njegovo im podrijetlo nije bilo poznato jer su Arapi čuvali svoj monopol nad trgovinom cimeta elaboriranim pričama. Tako se vjerovalo da se cimet mrežama vadi na izvoru Nila, da štapiće cimeta skupljaju mitske ptice cinnamologusi, da se cimet bere u dubokim kanjonima koje čuvaju čudovišne zmije i slično.
Početak prekooceanskih istraživanja velikim dijelom bio je motiviran željom za širenjem trgovine začinima. U vrijeme Kolumbovih ekspedicija cimet je bio na vrhuncu potražnje. Nakon brojnih bezuspješnih potraga cimet su konačno pronašli Portugalci 1518. godine. Do 1800. godine cimet više nije imao status rijetkog luksuza.
Cimet je jedan od onih začina koji stvaraju osjećaj doma i topline, ali se s njim jednako lako može zaputiti na gastronomski put oko svijeta. Možete ga ubaciti u jutarnju kavu, začiniti najdražu kađu ili s njim podignuti varivo na višu razinu. Tek mali prstohvat dovoljan je da promijeni cijeli doživljaj jela pa i raspoloženja!
Prijavite se na naš besplatan Newsletter i prvi saznajte sve novosti iz zdravog života uz Tvornicu Zdrave Hrane! Prijavom na newsletter ostvarite 10% popusta na prvu narudžbu.
Zanimat će vas i...
Podržani načini plaćanja
Sve transakcije su zaštićene i odvijaju se putem sigurnih sustava za plaćanje. Možeš odabrati: